Bosna i Hercegovina: Jedan virus, tri borbe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Policijski sat za oko 80 tisuća građana u Bosni i Hercegovini radnim danima traje sat kraće nego za ostalih tri pol milijuna sunarodnjaka, izvještava BBC.

Za žitelje Distrikta Brčko, zabrana kretanja počinje u 21 sat, dok se građani Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u svoje domove moraju vratiti sat ranije.

25 godina različitih sustava

I to je, piše BBC, samo jedna od razlika s kojima se susreću građani države koja već dva i pol desetljeća živi u više sustava, u kojima se čak entiteti sami bave i nabavkom medicinske opreme.

''Mi smo već navikli da dvadeset godina živimo kao posebna zajednica, prihvatili smo mogućnost posebnog donošenja odluka i prilagođavamo ih našim specifičnostima. Preuzimamo i od entiteta ono što nam odgovara", objašnjava ovu paradigmatsku situaciju za BBC iz Brčkog Admir Kadrić.

Na razini države Bosne i Hercegovine ne postoji jedinstveno ministarstvo zdravlja već je ono delegirano na razinu entiteta RS i FBiH, uz specifičnosti Distrikta Brčko.

Institucije na državnoj razini bavile su se uspostavljanjem punktova na graničnim prijelazima u kojima je trebalo zadržati one koji ulaze u BiH, zatvaranjem granica i civilnog zračnog prometa, piše BBC i podsjeća kako je ovakvo državno uređenje nastalo Daytonskim mirovnim sporazumom 1995. godine, kao i naknadnim formiranjem Distrikta Brčko 1999. godine.

U većem od dva entiteta Bosne i Hercegovine borbu s virusom korona predvodi i koordinira Federalni stožer civilne zaštite.

Višak koordinacije

''Definitivno postoje određeni problem, ali to se nekako rješava. Mi živimo u ovakvom državnom uređenju i tako se moramo ponašati i raditi", odgovara na pitanje BBC-a načelnik Federalnog stožera Fahrudin Solak.

Njemu je pitanje postavljeno na jednoj od svakodnevnih konferencija za medije za koje se pitanja mogu dostaviti elektronskim porukama kako bi ih pročitali voditelji konferencije.

Solak, ipak, tvrdi da odsustvo koordinacije na razini države nije načinilo veću štetu borbi s virusom.

''Uz maksimalno zalaganje svih nas, sve te anomalije i problemi koji se događaju brzo se rješavaju i tu nema nikakvih problema", kaže Solak.

Osim izostanka koordinacije na državnoj, FBiH vodi bitku i s ''viškom'' koordinacije unutar entiteta.

U 10 kantona, posebnih jedinica vlasti, osnovani su krizni stožeri koji donose odluke iz veoma širokih nadležnosti kantona.

Tako je Tuzlanski kanton donio odluku da otvori prodavaonice obuće i tekstila, što je suprotno sa stavom federalnog Kriznog stožera koji je zatražio da se ovakva odluka poništi.

Usklađeni policijski sat

U FBiH dozvolu da rade imaju prodavaqonice kućanskih aparata, bijele tehnike i namještaja, uz prodavaonice prehrambene robe i ljekarne.

Vlasti Federacije uvele su još 21. ožujka policijski sat od 18 do 5 sati sljedećeg dana i radnim danima i vikendima, ali se takav režim kratko zadržao.

Nakon jednog tjedna, policijski sat skraćen je na vrijeme od 20 do 5 sati sljedećeg dana, čime je režim usklađen s onim koji vlada u Republici Srpskoj.

Od tada je svim građanima FBiH naloženo i da na svim javnim mjestima nose maske, pamučne trake ili šalove preko usta i nosa i održavaju distancu od najmanje metar i pol. Kazna za kršenje zabrane kretanja iznosi 500 KM.

Drugačija pravila

Za oko 80 tisuća građana Distrikta Brčko važe nešto drugačija pravila nego za one koji žive u entitetima.

''Ovdje je ranije nego u drugim dijelovima države formiran krizni stožer, uvedena su ograničenja kretanja za starije od 65 godina. Postoje dva krizna stožera - jedan na razini distrikta, a u drugom su isključivo liječnici", kaže predsjednik Kluba BH novinara Brčko Admir Kadrić.

Dodaje kako Brčko koordinira svoje aktivnosti sa središnjim institucijama Bosne i Hercegovine, a da i oprema i pomoć stižu od oba entiteta.

''Kad je u Republiku Srpsku stigao kontingent respiratora, za nas je odvojen jedan, a za novac Distrikta naručeno je i deset dodatnih. Od novca pomoći Europske unije usuglašeno je da će oba entiteta odvojiti po pola posto za Brčko jer Distrikt čini jedan posto teritorije BiH", rekao je.

Ipak, dok je policijski sat nešto kraći, Brčko je u jednoj mjeri strože prema građanima.

''Kod nas je preventivna samoizolacija 28 dana, dok je u ostatku BiH 14 dana", kaže novinar Kadrić.

Prvi slučaj zaraze virusom korona u BiH otkriven je u Republici Srpskoj, a Banja Luka je i danas grad s najviše oboljelih.

Dijeljenje podataka

Mjere policijskog sata najoštrije su u RS - osim dnevne zabrane kretanja od 20 do 5 sati sljedećeg dana, tijekom vikenda zabranjeno je kretanje od subote u 17 do ponedeljka u 5 sati ujutru.

Ministar zdravlja RS Alen Šeranić kaže za BBC da razlike u sustavima u okviru iste države ne prave veće probleme.

''Jedino je pitanje bilo da li će oni prihvatiti da imaju identične mjere kao i mi, ali to ne mora mnogo značiti jer je stvar ista i sa susjedima - ne možete Hrvatsku i Srbiju naterati da prihvate vaše mjere. Sve što saznamo i uočimo - podijelimo, a isto tako se ponašaju i kolege iz FBiH", kaže Šeranić.

Republika Srpska primenjuje i mjeru smještanja svih kod kojih je registrirana zaraza u bolničke uvjete.

Za one s lakim simptomima prilagođeni su učenički domovi u Banja Luci i Bijeljini dok se oni s težom kliničkom slikom smještaju u bolnice koje imaju obvezu klasifikacije bolesnika po težini simptoma.

''Kada smo uočili da se povećao broj zaraza u okviru obitelji, odlučili smo da potvrđene slučajeve izoliramo od obitelji. Domovi u Banja Luci i Bijeljini služe da se takve osobe izmjeste iz obitelji i zajednice, tu provedu 14 dana i dočekaju dva negativna nalaza, pa onda idu u kućnu izolaciju na još 14 dana", kaže Šeranić.

Od 10. travnja, u Republici Srpskoj postalo je obvezno nošenje rukavica i zaštitnih maski na otvorenom, a građanima je zabranjeno okupljanje u grupama većim od tri osobe.