Bukvarević i Soldo: Pokušati iznaći najbolja rješenja za braniteljsku populaciju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zajednički stav federalnog ministra za pitanja branitelja i invalida Salke Bukvarevića i ministra za pitanja branitelja HNŽ-a Olivera Solde po pitanja braniteljske populacije, jest da će razgovarati sa svim kategorijama branitelja te pokušati iznaći najbolja rješenja.

 Naime, u ponedjeljak je u Mostaru održan sastanak ministara Bukvarevića i Solde s predstavnici braniteljskih udruga iz obje komponente s područja HNŽ-a.

 Nakon sastanka, županijski ministar istaknuo je na konferenciji za novinare kako se braniteljskoj populaciji mora pristupiti ozbiljno i odgovorno, poručivši kako se ne može iskakati iz procedura i problem rješavati na ulici.

Federalni ministar također je ustvrdio kako probleme treba rješavati dijalogom u institucijama.

"Dogovoreno je da u idućem razdoblju sva otvorena pitanja za pojedinačne zahtjeve ili grupacije rješavamo na način da se obrade i upute onoj razini vlasti koja je za to zadužena. U ovoj oblasti ima dio koji rješavaju općine, dio županije i dio Federacija", kazao je Bukvarević.

Upitan da prokomentira tvrdnje Udruge Zaboravljeni branitelji kako je 300 tisuća ljudi više u registru nego što ih je bilo u ratu, ministar Bukvarević kazao je kako je pitanje broja sudionika u Oružanim snagama potpuno otvoreno pitanje, oslikavano s različitih strana.

"Konkretno, federalno ministarstvo obrane (FMO) je svojevremeno napravilo popis sudionika Oružanih snaga BiH, koji sačinjavaju pripadnici Armije RBiH, pripadnici HVO-a, pripadnici MUP-a BiH, pripadnici MUP-a HVO-a, namjenska industrija jedne i druge komponente, vojne bolnice pa u jednom dijelu i dio civilne zaštite koji je izvršavao vojne zadatke. FMO je sačinio te popise, poslalo Agenciji za privatizaciju koja je kasnije izdala tzv. vojne certifikate. To je popis ljudi koji su sudjelovali od 1. mjeseca u Oružanim snagama do ukupnog iznosa", istaknuo je Bukvarević.

 Po njegovim riječima, te evidencije se nalaze u odsjecima za vojnu evidenciju i na raspolaganju su svim braniteljskim udrugama, a također su na raspolaganju i brojevi telefona u Ministarstvu da se prijavi svakog onoga, za kojega se smatra da nije bio u ratu, te će se provesti potrebna procedura.

"Neko od prava, kao demobilizirani branitelj, može koristiti onaj tko ima minimum 12 mjeseci sudjelovanja u Oružanim snagama BiH. Konkretno u federalnom ministarstvu imamo 126 990 ljudi koji primaju neko pravo s federalne razine", istaknuo je federalni ministar.

 Po njegovim riječima, uspostavom registra bit će jasno definirano koliko je tko dana sudjelovao u oružanim snagama, u kojoj komponenti, te što je dobio od državnih institucija.

"Ključna stvar je da je broj pripadnika sudionika u Oružanim snagama drugačiji od broja pripadnika Armije ili HVO-a, da tako kažem, boraca. Ali oni svi po zakonu o obrani, čine Oružane snage", kazao je ministar Bukvarević.

Na upit novinara tvrdi li kako nema lažnih branitelja, Bukvarević ističe kako to ne tvrdi, ali da je kao ministar otvorio brojeve telefona kako bi se moglo prijaviti bilo kojeg lažnog branitelja, što će automatski inspektorat provjeriti.

Ministar Soldo ustvrdio je kako lažni branitelji u ovoj državi ne postoje.

"Branitelj ili jesi ili nisi. U ovoj državi mi smo proizveli lažne branitelje da bismo stigmatizirali braniteljsku populaciju", kazao je Soldo.

Vezano za objavu registra branitelja Bukvarević ističe kako nema ništa protiv toga da se objavi registar branitelja.

"Jedino imamo dopis od Agencije za zaštitu osobnih podataka koja nas je upozorila kako to nije u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka", kazao je Bukvarević.

 Objasnio je kako će upravo registar pokazati za svakog čovjeka koliko je dana bio u oružanim snagama i bit će naznačeno - je li korisnik nekog mjesečnog prava i je li ostvario neku jednokratnu pomoć.

 Predsjedatelj Koordinacije boračkih udruženja Armije RBiH u HNŽ-u Suad Muharemović kazao je kako je Koordinacija za objavu registra, ali je istaknuo problem u definiciji branitelja.

"Problem je što se na brigade kasnije 'kalemilo' dosta nekih uslužnih djelatnosti koje prate rat, pa su svi odjednom postali braniteljska kategorija, tako da je omjer onih koji su bili u pozadini veći od onih koji su bili na prvoj liniji", istaknuo je Muharemović.

Ustvrdio je kako udruženja podržavaju borbu suboraca za svoja prava, ali kako ne podržavaju način na koji su to radili jer, kako je kazao, za to postoje institucije.