Bunoza za Bljesak: Ispada da Banja Luka nije dovoljno BiH, a da Istočno Sarajevo nije dovoljno RS

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska komisija preporučila je Europskoj uniji da se s Bosnom i Hercegovinom otvore pregovori o pristupanju toj zajednici. Uz to, naša je zemlja dobila pohvale za učinjeno s naglaskom kako je u jednoj godini mandata ova državna vlast učinila više nego ostali sazivi u proteklom desetljeću.

Europsku zadaću, iako '5 do 12', BiH je napravila iako su u pregovaranjima stranaka na državnoj razini ostala nerazriješena još neka pitanja. Najviše zadaće imalo je Ministarstvo pravde pod čijom su nadležnosti zakoni koje je Unija tražila od nas.

Ministar pravde BiH, Davor Bunoza, u intervjuu za portal Bljesak.info kaže kako je, bez obzira što još uvijek nije usvojen Zakon o sudu, napravljen veliki korak. Bunoza kaže kako prijeporima oko sjedišta suda ''šaljemo jednu lošu poruku, da Banja Luka nije dovoljno Bosna i Hercegovina, a da Istočno Sarajevo nije dovoljno entitet Republika Srpska''.

Između ostalog, Bunoza kaže kako su u Vijeću ministara svjesni prilike koja se otvorila pred BiH ali i da je svaka zemlja, prilikom pridruživanja Europskoj uniji, imala isti problem -  pravosuđe i vladavina prava.

Bljesak.info: BiH je dobila zeleno svjetlo za početak otvaranja pregovora za pristupanje Europskoj uniji. Može li se reći da je Bosni i Hercegovini progledano kroz prste budući da još jedan zakon visi u zraku?

BUNOZA: Ne bih rekao da je Bosni i Hercegovini progledano kroz prste. U izvješću Europske komisije su navedene svi pozitivni rezultati ovog Vijeća ministara BiH, odnosno Bosne i Hercegovine u posljednjih 14 mjeseci.

Ti rezultati iako nisu potpuni sa zahtjevima, nisu zanemarivi, 14 zakona koji su usvojeni na Vijeću ministara BiH, od toga veći dio predstavlja tzv. reformske zakone, 10 zakona je usvojeno u Parlamentarnoj skupštini. 

Bez obzira što još uvijek nije usvojen Zakon o sudu BiH, mislim da je napravljen ogroman napredak.

Bljesak.info: Koje je rješenje za zakon o Sudu BiH? Zašto se inzistira da sjedište bude u Banja Luci?

BUNOZA: Prijedlog ovog Zakona je zapravo završen. Više od 12 godina radimo na ovom Zakonu. Nažalost, ne postoji konsenzus oko sjedišta drugostupanjskog, odnosno Apelacijskog odjeljenja Suda BiH. Ali držim bitnim napomenuti da ne postoji EU direktiva, ili međunarodni standard koji bi dao smjernice gdje treba biti sjedište drugostupanjskog suda.

U Vijeću ministara BiH smo načelno suglasni da sjedište prvostupanjskog i drugostupanjskog suda ne budu u istom entitetu.

Razgovaralo se o dva prijedloga za sjedište, Istočno Sarajevo ili Banja Luka, ali stavove nismo približili. Nažalost, zbog navedenog šaljemo jednu lošu poruku, da Banja Luka nije dovoljno Bosna i Hercegovina, a da Istočno Sarajevo nije dovoljno entitet Republika Srpska. Ipak, najgoru poruku šaljemo sucima, smatrajući da je za njihov rad presudno u kojem gradu će biti njihovo radno mjesto.

Bljesak.info: Hoće li se uvažiti Vaš prijedlog da se sjedište suda ''zamrzne'' na godinu dana do nove odluke?

BUNOZA: To je zapravo prijedlog Ministarstva pravde BiH. S obzirom da smo ovim prijedlogom Zakona riješili ključnu stvar, a to je da doista postoji neovisna drugostupanjska instanca Suda BiH koja bi imala svog Predsjednika Suda BiH i gdje bi suci bili birani od strane VSTV-a, dali smo jedan razuman prijedlog, da Parlamentarna skupština BiH u roku od jedne godine, od dana stupanja na snagu ovog Zakona odredi sjedište drugostupanjskog suda.

Na taj način, imali bi Zakon kojim bi strankama pred Sudom BiH omogućili doista pravo na efektivan, devolutivan pravni lijek u skladu sa člankom 13. Europske konvencije o temeljnim ljudskim pravima.

Smatram da je rok od godinu dana razuman i da će se u njemu postići konsenzusom oko dogovora u vezi sjedišta drugostupanjskog suda.

Bljesak.info: Dojam je da se puno toga uradilo ''pet do 12''. Koliko je pritisnutost rokom utjecala na kvalitetu donesenih zakona?

BUNOZA: Na svim usvojenim zakonima radilo se godinama. Neki zakoni su se usuglašavali i preko deset godina.

Temeljno načelo kojim se vodilo Ministarstvo pravde BiH prilikom predlaganja zakona, jeste da ne ponudimo niti jedno zakonsko rješenje koje će i u jednom članku, stavku, biti lošije u odnosu na trenutne zakone, a da pokušamo maksimalno, koliko je to moguće, uskladiti zakone sa pravnom stečevinom Europske unije.

Donošenje zakona u BiH, na državnoj razini  u zemlji s 13 Ustava, četiri pravna sustava, je umijeće mogućega.

Mislim da su usvojeni zakoni jako kvalitetni, puno bolji od onih zakonskih rješenja koje smo mijenjali.

Bljesak.info: Rekli ste nedavno kako je Zakon o sprečavanju sukoba interesa vrlo rigorozan. Je li bilo pritisaka oko izmjena zakona budući da se tiče izravno nositelja javnih dužnosti koji će morati doslovno razgolititi svoju imovinu ali imovinu svojih srodnika?

BUNOZA: Ovo je vrlo težak, strog zakon za nositelje javnih funkcija na razini Institucija BiH, ali i za njihove bliske srodnike i druge povezane osobe.

Sama činjenica da će nositelji javnih funkcija, morati redovno javno objaviti svoj imovinski karton, za sebe ali i bliske srodnike, da i nakon jedne godine nakon prestanka mandata/funkcije ne mogu imati poslovni odnos s Institucijom ali i s onim pravnim osobama koje su surađivale sa tom institucijom, zatim da smo depolitizirali Povjerenstvo koje će odlučivati o sukobu interese, da više ne postoji mogućnost blokiranja rada Povjerenstva, ne postoje kvalificirani glasovi, te da su propisane puno strože kazne za nositelje javnih funkcija za koje se utvrdi da su u sukobu interesa, ali i za one odgovorne osobe koje ne surađuju s Povjerenstvom i odbiju dostaviti tražene podatke, jasno ukazuje koliko je ovaj zakon strog. Ovo je samo jedan mali dio novina u ovom Zakonu.

Bilo je prijedloga da ''spustimo'' kriterije ali nismo pristali na to. Cilj ovog Zakona jeste da nositelj javnih funkcija bude posvećen svom poslu, a ne poslu svog bliskog srodnika i slično.

Bljesak.info: U kojoj je fazi reforma Ustavnog suda i što je najveća prepreka u njegovoj reformi?

BUNOZA: Jedan od prioriteta na putu ka EU jeste reforma Ustavnog suda BiH, provođenje odluka Ustavnog suda BiH, ali i reguliranje statusa međunarodnih sudaca u Ustavnom sudu BiH.

Ustavni sud BiH je najvažnija institucija u Bosni i Hercegovini. Najveća prepreka u reformi Ustavnog suda BiH je nedostatak hrabrosti da ovo pitanje riješimo. Podrazumijeva se da moramo prioritetno poštovati odluke Ustavnog suda BiH. Ne možemo govoriti o vladavini prava ako ne poštujemo odluke Ustavnog suda BiH. Isto tako, moramo regulirati pitanje međunarodnih sudaca. U članku VI 1. d) Ustava BiH,  propisano je da  nakon isteka prvog mandata sudaca u Ustavnom sudu BiH, Parlamentarna skupština BiH može riješiti drugačiji način izbora međunarodnih sudaca.  Taj prvi mandat je istekao 2002 godine, dakle 22 godine ne rješavamo ovo pitanje. Jasno je da Bosna i Hercegovina ne može u Europsku Uniju sa međunarodnim sucima i ne poštivanjem, odnosno ne provođenjem odluka Ustavnog suda BiH.

Bljesak.info: Nakon pozitivnih vijesti iz Unije, uslijedila su hvalisanja tko je najzaslužniji za takvu odluku. Čini li vam se da je ostalo u sjeni političkih nadmudrivanja posao koji je uradilo Vijeće ministara u ovom sazivu?

BUNOZA: U izvješću Europske komisije se jasno navode pozitivni rezultati  koje je napravila Bosna i Hercegovina. Dovoljno je pročitati to izvješće i da se shvati što je zapravo ovo Vijeće ministara BiH uradilo. Jesmo li mogli bolje? Definitivno jesmo, ali mislim da nitko nije očekivao da ćemo ostvariti ovakve rezultate. Moram naglasiti, da Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto uspijeva svaki tjedan da Vijeće ministara održi sjednicu, a u isto vrijeme uspijeva da u zemljama EU  prezentira rezultate BiH koje smo postigli.  Ti rezultati nisu zanemarivi i drago mi je što je Europska komisija to prepoznala. Volio bih samo naglasiti da sam ponosan na rad i na rezultat koji je ostvarilo Ministarstvo pravde BiH, budući da se u Europskom izvješću najviše pozitivnih stvari upravo tiče onih zakonskih rješenja i odluka čiji je predlagač bilo ovo Ministarstvo.

Bljesak.info: I iz Europske unije kažu kako je BiH u godinu dana uradila više nego u proteklom desetljeću. Što se to promijenilo u odnosima i u načinu dogovaranja i donošenja odluka?

BUNOZA: Nisam bio sudionik prošlih godina, pa ne znam što se događalo ranije. Mogu samo reći, da smo i Vijeću ministara svjesni prilike koja se ukazala Bosni i Hercegovini. Svjesni smo koliko smo prilika u zadnjih skoro trideset godina propustili zbog isključivi, maksimalističkih, nerealnih zahtjeva.

U Vijeću ministara BiH dijalogom, razgovorom, nastojimo doći do najboljih rješenja. Doista pravimo nekad i teške kompromise, ali kompromise koji  ne idu na štetu države Bosne i Hercegovine, entiteta, ali i konstitutivnih naroda i ostalih građana.

Bljesak.info: Prema mnogima, jedna od slabijih karika u državi, na svim razinama, su tužiteljstva i sudovi. Kako vratiti povjerenje građana u te institucije?

BUNOZA: Svaka zemlja, prilikom pridruživanja Europskoj uniji, imala je isti problem, a to je pravosuđe i vladavina prava.

Bez želje da dajem neke populističke izjave o vraćanju povjerenja građana u te institucije, želim naglasiti da smo u 8. mjesecu 2023. godine usvojili važne izmjene i dopune Zakona o VSTV-u  koje se tiču integriteta nositelja pravosudnih funkcija, ali i odgovornosti članova VSTV-a. Trenutno ubrzano radimo i na novom Zakonu o VSTV-u.

Vraćanje povjerenja u naše pravosuđe neće se desiti preko noći, ali treba biti realan i reći, da možemo učiniti da se neke stvari i u našem pravosuđu ipak mijenjaju. Taj put će biti možda spor, ali smatram da je reforma pravosuđa zapravo započela. Započela je onog trenutka kada smo donijeli zakon kojim smo obvezali da nositelji pravosudnih funkcija za sebe, ali i bliske srodnike morati javno objaviti svoju imovinu, i redovno to činiti, zatim kada smo propisali i odgovornost za članove VSTV-a.  Omogućili smo i efektivan pravni lijek kandidatima koji ne budu na natječajima izabrani za nositelja pravosudnih funkcija, ali smo i propisali obvezu javnog objavljivanja odluka o imenovanju nositelja javnih funkcija sa obrazloženjem zbog čega je taj kandidat zapravo izabran i što se cijenilo.

Ali suštinski, povjerenje građana ćemo vratiti kad i oni sami vide da smo svi pred zakonom jednaki i da nema nedodirljivih.

Takvom pravosuđu težimo, pa iako to neće biti lak put, to nas ne obeshrabruje u radu.

Bljesak.info: Pitanje koje još uvijek stoji otvoreno iako se o njemu najviše priča su izmjene Izbornog zakona. Kako vi vidite rješenje tog čvora koji se godinama steže oko BiH?

BUNOZA: I to pitanje se snažnije aktiviziralo zadnjih 14 mjeseci ne samo kroz političke dijaloge već i na razini radne skupine koja radi na Izbornom zakonu. Mislim da kroz izmjene Izbornog zakona može riješiti pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda na onim mjestima gdje se štite vitalni interesi tih naroda, a čime bi izvršili odluke i stavove Ustavnog suda BiH. Svakako da smo dužni riješiti i Odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, ali za to mislim da bi ipak trebali mijenjati Ustav. Svi se slažemo da to trebamo mijenjati, ali problem nastane kada krenemo rješavati te probleme. Nedostaje hrabrosti za djelovanje iako svi vidimo problem, pa čak i način na koji se taj problem može riješiti.