Bunt u Sarajevu, gradu punom ulica nacističkih likova

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Ako sekularne Sarajlije i antifašisti reagiraju na Bleiburg-misu u katedrali, a u međuvremenu propuštaju prepoznati i reagirati s istim žarom i zanosom na sve ostale slične, pa i problematičnije pojave i slučajeve u gradu, u samim institucijama demokratske vlasti, bojim se da bi takav njihov odnos prema antifašizmu mogao (posve nenamjerno) smatrati, neću reći licemjernim, već u najmanju ruku polovičnim, nepotpunim, površnim, pa i neodgovornim'', napisao je Damir Nikšić na Facebooku.

Neovisni zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo kaže kako je vrijeme bunta protiv mise smišljeno te da treba obratiti pozornost i na dvostruka mjerila.

''Misa je davno najavljena, ali čitava 'ujdurma' oko nje je dobro tempirana i počinje u vrijeme velikih skandala oko korupcije u vezi nabavki medicinskih sredstava na najvišem entitetskom i državnom nivou, negdje pred Dan pobjede nad fašizmom. Odjednom se posebno insistira na antifašizmu i antifašističkoj prošlosti Sarajeva. Čak je i sam Bakir Izetbegović odlučio slobodnije pričati o antifašističkoj prošlosti svoje familije i kritikovati ustašku fašističku vlast u Sarajevu u periodu 92-95. (Dobro ste pročitali)'', piše Nikšić.

Dodaje kako je to sve ''jako interesantno, obzirom da se radi o gradu čije ulice i škole danas nose imena nacističkih kolaboratora, kao npr. Alije Nametka, direktora Hrvatskog državnog kazališta u Sarajevu za vrijeme NDH; Envera Čolakovića, Pavelićevog atašea za kulturu u Mađarskoj; Sulejmana Paćariza, Muhameda ef. Pandže, ustaškog pukovnika; Huseina ef. Đoze, imama SS Handžar divizije, Osmana ef. Rastodera, Reisa Fehima ef. Spahe, da ne pominjemo, npr. Mustafu Busuladžića ili to da najveća sportska dvorana u Sarajevu nosi ime Frankovog fašiste''.

''Smatram da je veoma važno da organizator i građani razluče mirni građanski prosvjed ispred sarajevske katedrale (koji bi se održao tijekom mise), od eventualnog prosvjeda kojim zahtijevaju da se misa uopće ne održi, da se zabrani, dakle prosvjed koji ima konkretne zahtjeve prema ovdašnjim vlastima. U tom slučaju protesti bi trebali biti ispred institucija vlasti, po mogućnosti prije 16.5. Bilo bi dobro da građani i organizatori ovog puta izbjegnu karakteristični, gotovo tradicionalni nesklad, nesuglasje poimanja osnovne ideje i poruke prosvjeda, kako u javnosti, u medijima, tako i među samim prosvjednicima'', napisao je.

Kaže da, u slučaju da se ne radi o mirnom prosvjedu građana ispred katedrale, u slučaju da se organiziraju prosvjedi ispred vlade, da se prezentiraju neki konkretni zahtjevi, onda bi bio red ići ''s punim paketom''.

''To je npr. zahtijevanje hitnog donošenja Zakona o zabrani isticanja fašističkih obilježja i simbola na državnoj razini, osnivanje Muzeja Holokausta ili vraćanje u prethodnu funkciju Muzeja Revolucije i tvrđave na Vracama, kao i hitna promjena naziva nekih škola i ulica u Sarajevu'', kaže Nikšić.

Između ostalog, navodi kako ''ne samo da su iz glavnog grada države izbrisana imena ulica i škola nazvanih po nebošnjačkim antifašistima, već je protjerana, na primjer, i jedna Razija Omanović''.