CCI: Županijske vlade i skupštine loše rade; HNŽ najgora

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predstavnici Centara civilnih inicijativa (CCI) danas su u Sarajevu predstavili rezultate Analize rada županijskih vlada i skupština, koji su pokazali ''prilično nizak intenzitet rada od siječnja do rujna'', što se reflektiralo na manji broj usvojenih zakona.

Nijedna županijska vlada nije u potpunosti realizirala svoj devetomjesečni plan aktivnosti. Oko 75 posto planiranog utvrdile su vlade Tuzlanske, Zeničkodobojske, Zapadnohercegovačke i Županije Sarajevo, više od 50 posto vlade Unsko-sanske, Posavske, Bosanskopodrinjske i Hercegovačko - neretvanske županije.

Vlada Srednjobosanske županije realizirala je tek četvrtinu, a Vlada Hercegbosanske samo 16 posto planiranog za realizaciju od siječnja do rujna.

''Jedino je Vlada USŽ, održavši 40 sjednica u prvih devet mjeseci ove godine, imala intenzitet rada iznad jedne redovne sjednice tjedno u prosjeku. Najmanje sjednica održala je Vlada HNŽ, tek dvije mjesečno u prosjeku'', kazala je koordinatorica za medije CCI Ana Lučić.

Po produktivnosti rada s više od 1.000 razmotrenih mjera, izdvajaju se vlade Županije Sarajevo, Srednjobosanske županije i Bosanskopodrinjske županije, dok je svega 211 razmotrenih mjera imala Vlada Zapadnohercegovače županije.

Od ukupno razmotrenih mjera 60 posto se odnosi na različite odluke, rješenja, suglasnosti i zaključke. Postotak udjela posebno značajnih mjera, kojima se utiče na kvaliteta građana je mnogo manji. Na zakone otpada manje od dva posto od ukupne mase razmatranog, a na strategije tek pola promila 0,05 posto.

''Ukupno je utvrđeno 118 zakona, od čega su 64 novi tzv. temeljni zakoni, a ostalo su izmjene i dopune već postojećih zakonskih akata. Najviše zakona utvrdile su vlade ŽS (22), USŽ (19) i Tuzlanske županije (18), a najmanje vlade Posavske županije (6) i SBŽ (3)'', istaknuo je konsultant za monitoring CCI Alen Čular.

Promatrajući pojedinačno po produktivnosti se izdvajaju skupštine Unsko-sanske županije i Županije Sarajevo s više od 150 razmotrenih mjera, dok je najmanje mjera, svega 28, razmotrila Skupština Hercegovačko-neretvanske županije. Sa 101 realiziranom mjerom Skupština Bosansko-podrinjske županije ostvarila je svoj najbolji rezultat do sada.

Osim navedenog Analiza je pokazala da se u kontinuitetu samo u dvije županije BPŽ i ŽS za plaće i naknade troškova izdvaja manje od 50 posto proračuna. U ostalih osam županija u ovu svrhu se izdvaja više nego za sve ostale troškove zajedno.

Pri tome je interesantno da BPŽ za plaće izdvaja 40 posto proračuna iako ima proračun od svega 40 milijuna KM, koliko ima i Posavska županija, koji međutim za plaće izdvaja 52 posto proračuna.

''Iz usporednih podataka o broju zaposlenih i nezaposlenih po županijama vidimo da su u najboljoj situaciji u ovom kontekstu BPŽ i ŽS u kojima na jednog nezaposlenog dolaze dva zaposlena. U najgoroj poziciji je USŽ u kojem je broj nezaposlenih za četvrtinu veći od broja zaposlenih te TŽ s nominalno najvećim brojem nezaposlenih od svih županija. Najveća prosječna plata najveća je u ŽS - 1.059 KM, a najmanja u SBK - 715 KM'', rekao je konsultant za monitoring CCI Mersad Avdić.

Predstavnici CCI kao jednu od predloženih preporuka vladama i skupštinama istaknuli su da se treba ograničiti dužina trajanja procesa usvajanja zakona na šest mjeseci, nakon čega bi se zakon trebao automatski povući iz procedure.