Civilna zaštita i država – Tko se treba uozbiljiti?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Velika je dobrobit da naša Civilna zaštita bude u nekom sustavu Europske unije iz jednostavnog razloga jer će ih taj sustav natjerati da malo bolje rade'', govori Zdenko Marić, predsjednik Saveza gorskih službi spašavanja u BiH, komentirajući činjenicu da bi naša zemlja uskoro trebala postati punopravna članica Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu.

Naime, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine jednoglasno je utvrdilo Prijedlog osnova za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma između Europske unije, s jedne strane, i BiH, s druge strane, o sudjelovanju BiH u Mehanizmu EU-a za civilnu zaštitu.    

Zaključivanjem ovog sporazuma Bosna i Hercegovina će postati punopravna članica Mehanizma Europske unije za civilnu zaštitu, što bi, kako govori i Marić trebalo značajno ojačati njene kapacitete i spremnost za efikasniji odgovor na prirodne i druge nesreće.

Obećanja odlaze s kišom

''U samom procesu pristupanja BiH Europskoj uniji podrazumijeva se i da se moraju posložiti Civilne zaštite. To je kod nas, kao i cijela nam država, komplicirano. Problemi se rješavaju ad hoc. Kad se zapali požar tad zovi vatrogasce i skupljaj ljude. Ne radi se sustavno, nema planiranja. Tako sad imamo situaciju da na požarište dođu političari i obećaju. Čim padne kiša, obećanja su gotova'', ističe predsjednik Saveza gorskih službi spašavanja u BiH, koje u sadašnjim zakonima nemaju svoje mjesto.

Naime, naša država nije uredila odnos s nevladinim sektorom i nemamo zakonske regule koji uređuju odnos države sa Gorskom službom spašavanja, zato GSS nije nigdje uređen u zakonu kao što je to Crveni križ, Vatrogastvo, a na terenu su, kako objašnjava Marić, uvijek prvi. To nije sporno.

Maćehinski odnos

''Imamo friško iskustvo s požarišta na Blidinju, Civilna zaštita Zapadnohercegovačke županije nam se obraća, Savezu gorskih službi spašavanja u BiH, i šalje nam dopis koji direktor Civilne zaštite nije htio potpisati. Suzdržavao se da to potpiše i dolazi nam dopis bez potpisa. Znači jedan neozbiljan, da ne kažem maćehinski odnos prema gorskim službama, a sve je to posljedica njihove neorganiziranosti i lošeg uređenja. Onda kad nešto bude, onda se diže panika. No, čim to prođe, kao da se ništa nije ni događalo, ili se kupi nešto sitno da se malo zamažu oči i to kod nas tako funkcionira. Obraćaju nam se telefonom i kad im kažemo napišite, oni kažu 'pa ne možemo mi baš pisat'. Zašto?'', govori Marić.

S druge strane, u Federalnoj upravi civilne zaštite, za Bljesak.info ističu kako je sustav civilne zaštite u Federaciji BiH decentraliziran i zasnovan na principu odlučivanja i organiziranja od lokalne razine, preko kantonalne do federalne razine. FUCZ ima, između ostalog, kako navode, zadatak da osigura funkcioniranje jedinstvenog sustava zaštite i spašavanja u Federaciji BiH.

''Federalna uprava civilne zastite u skladu sa svojim nadležnostima poduzima sve potrebne aktivnosti vezane za organizirane, pripremanje i funkcioniranje civilne zaštite, praćenje stanja priprema civilne zaštite uz predlaganje i poduzimanje mjera na unapređenju organiziranja i osposobljavanja civilne zaštite; izdavanje naređenja za upotrebu jedinica, službi, stožera i povjerenika civilne zaštite na provođenju mjera zaštite i spašavanja; organiziranje i praćenje realizacije obuke građana na provođenju samozaštite, organiziranja i koordinaciju provođenja mjera zaštite i spašavanja; donošenje nastavnih planova i programa obuke struktura civilne zaštite; predlaganje programa zajedničkih samostalnih vježbi i izradu elaborata za izvođenje vježbi civilne zaštite; implementacija Programa deminiranja i hitne intervencije na uklanjanju neeksplodiranih ubojitih sredstava, izvlačenju i spašavanju nastradalih iz minskih polja; pripremu propisa u oblasti civilne zaštite, međunarodnu suradnju po pitanjima iz oblasti civilne zaštite; predlaganje planova naučnoistraživačkih projekata iz oblasti civilne zaštite i praćenje njihove realizacije, inspekcijski nadzor iz oblasti civilne zaštite i dr. Razvija i unaprjeđuje međusobnu suradnju sa svim subjektima uključenim u zaštitu i spašavanja kako bi se tijekom prirodnih i drugih nesreća te provođenja procedura traženja pomoći određenih struktura civilne zaštite koje su potrebne svim razinama bilo što uspješnije i efikasnije'', stoji u njihovom odgovoru.     

Trenutna snaga Civilne zaštite

Naime, Civilna zaštita BiH  formirana je na  četiri razine, a to su: državna razina (Ministarstvo sigurnosti - Sektor za zaštitu i spašavanje), entitetska razina i Brčko Distrikt (Federalna uprava civilne zaštite, Republička uprava civilne zaštite i Odjel javne sigurnosti Brčko Distrikta),  kantonalne uprave civilne zaštite i gradske/općinske službe civilne zaštite.

Na naš upit što će donijeti spomenuti sporazum kad je u pitanju situacija na terenu ističu sljedeće.

''Uz sve značajne resurse za odgovor na prirodnu ili drugu nesreću koji su dostupni u okviru Mehanizma CZ EU, Federalna uprava civilne zaštite putem državnih mehanizama u ovom slučaju Ministarstva sigurnosti BiH dobit će i mogućnost za apliciranje na projekte prevencije i pripravnosti, te pristup Programu razmjene eksperata i slično te kroz sudjelovanje u različitim projektima ostvariti benefite u vidu opremanja, obučavanja i osposobljavanja struktura zaštite i spašavanja'', govore za Bljesak.info iz Federalne uprave civilne zaštite.

Navode kako je Federacija Bosne i Hercegovine odnosno Federalna uprava civilne zaštite, u skladu s Uredbom o organiziranju Federalnih specijaliziranih jedinica civilne zaštite, formirala 11 specijaliziranih jedinica koje su sastavljene od uposlenika Federalne uprave civilne zaštite.

''Pripadnici ovih jedinica kontinuirano se obučavaju i opremaju u skladu sa modulima Mehanizma CZ EU te će pristup članstvu mehanizmu CZ EU pružiti priliku dodatnog unaprjeđenja efikasnosti ovih jedinica i mogućnost njihovog certificiranja u skladu sa navedenim standardima EU. U skladu sa obukama pripadnici ovih jedinica bili bi interoperabilni te odgovorili na zahtjeve za pomoć putem Mehanizma CZ EU'', ističu iz Federalne uprave civilne zaštite.

Novi izazovi

U Federalnoj upravi civilne zaštite navode kako su 'svi u sustavu zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini, do sada su uradili dosta toga na ublažavanju mogućih prirodnih i drugih nesreća u budućnosti, mada moramo računati i na evidentne klimatske promjene posljednjih godina koje donose do sada neuobičajene prirodne pojave'. 

''Naravno da to nije dovoljno i da treba učiniti još mnogo, posebno u prevenciji i jačanju sustava zaštite i spašavanja na lokalnoj razini. Pred nama su novi izazovi u razvoju civilne zaštite i zaštite od požara i vatrogastva, kao dijelova integriranog sustava zaštite i spašavanja. Prijetnje od prirodnih i drugih nesreća po ljude i materijalna dobra neće nestati. Sve to uvjetuje potrebu daljeg razvoja civilne zaštite i vatrogastva i svih ostalih subjekata, odnosno struktura, objedinjenih kroz sustav zaštite i spašavanja na svim razinama u Federaciji BiH'', govore za Bljesak.info iz Federalne uprave civilne zaštite.

Uhljebljivanje nesposobnih

Da su pred nama novi izazovi slaže se i predsjednik Saveza gorskih službi spašavanja u BiH te se nada kako će ovaj 'europski put' konačno natjerati Civilnu zaštitu naše zemlje da se uozbilji.

''Naša Civilna zaštita je dugo godina slijepo crijevo gdje se uhljebljivala nesposobna rodbina i prijatelji od političara, a već su davno došla vremena, i dolaze još teža, kad će biti sve više prirodnih nepogoda i stradanja, nestanaka. To se definitivno treba uređivati. Svima je to dobro poznato. Imaju oni novce, nisu oni bez novaca, samo ih je njima žao trošit na ono što treba. Imaju oni neke druge ideje što s tim novcima, o tome se radi. A ne da ih daju nekim službama. Nadat se da će taj europski put natjerati upravo te ljude da se uozbilje'', zaključuje Marić.