SDA, SBB, SDP i DF: Redifinirati nadležnosti Doma naroda FBiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ukloniti asimetriju kada su u pitanju nadležnosti Doma naroda Federalnog parlamenta i Vijeća naroda Republike Srpske jedna je od stvari oko koje su se danas složili predstavnici bh. političkih stranaka na sastanku s predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.

Kako su pojasnili to bi značilo da Dom naroda FBiH bude nadležan za odlučivanje o ugroženosti vitalnog nacionalnog interesa, a ne da bude, kako je to slučaj sada, zakonodavac s istim kompetencijama ili čak i većim od Zastupničkog doma.

Susret koji je organizirala ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack, a kojem su prisustvovali i šef Izaslanstva Europske unije (EU) u BiH Lars-Gunnar Wigemark te zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a za Europu i Euroaziju Matthew Palmer, ocijenjen je pozitivnim.

U rezidenciji američke velepslanice predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratske partije (SDP), Saveza za bolju budućnost (SBB) i Demokratske fronte (DF), Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Fahrudin Radončić i Željko Komšić razgovarali su o izmjenama Izbornog zakona.

Novinarima su nakon sastanka pojasnili da nemaju ništa protiv povećanja broja izaslanika u Domu naroda Federalnog parlamenta, smatrajući da bi se ovakvim izmjenama implementirala i presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, ali su mišljenja da o svemu treba sačekati stav Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao je da je zajednički stav učesnika današnjeg sastanka da sve što se bude radilo u smislu izmjena Izbornog zakona mora biti bazirano na popisu stanovništva iz 1991. godine što je, podsjetio je, ustavna obaveza.

''Ne može se odustati od toga da svaki kanton bude predstavljen sa sva tri naroda, ako budu izabrani u kantonalne skupštine, ali također u potpunosti mora biti provedeno proporcionalno zastupanje'', naglasio je Izetbegović.

Za lidera SBB-a Fahrudina Radončića važno je da su ove stranke imale identične stavove te da je napravljen značajan iskorak, ponovivši da je također važno poštovati popis iz 1991. godine jer nije proveden Anex VII Daytonskog mirovnog sporazuma.

Dodao je da SBB-u ne predstavlja problem i ukoliko bi se povećao broj izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ističući da je to legitimna platforma o kojoj bi se trebali izjasniti i legitimni predstavnici hrvatskog naroda u BiH.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić prvi put nakon nekoliko sastanaka o pitanju izmjena Izbornog zakona izašao je, kaže, zadovoljan, dodajući da je SDP pokazao spremnost na suradnju očekujući da će ostali učiniti isto.

''I sve to kako bi se došlo do rješenja koje će omogućiti provođenje izbora i implementaciju izbornih rezultata i omogućiti da imamo vlast koja će biti rezultat izborne volje građana, a gdje će biti omogućena zaštita vitalnog nacionalnog interesa'', istaknuo je Nikšić.

Novinarima se obratio i lider DF-a Željko Komšić koji je također potvrdio da ove četiri partije sa sjedištem u Sarajevu imaju iste stavove, posebno naglašavajući da bi ovako predložena rješenja implementirala presudu Ustavnog suda BiH.

Na pitanje da li će se s ovim prijedlogom složiti i HDZ-e, Komšić kaže da ukoliko se želi kompromis to znači da nitko ne dobiva sve, ali važno je da se uvodi proporcionalnost biranja delegata kao metoda te je zbog svega ovoga važno čuti stav HDZ-a.

Zamjenik pomoćnika državnog tajništva SAD-a za Evropu i Euroaziju Matthew Palmer ponovio je da iz Washingtona nije došao kako bi podržao neku stranku posebno ili neki stav, nego je namjera podržati političke lidere da bi došli do rješenja za izmjene Izbornog zakona koje bi imale podršku u parlamentu.

Šef Izaslanstva EU u BiH Wigemark za ovaj sastanak kazao je da je bio jedan od najkonstruktivnijih do sada, izražavajući nadu da će uskoro biti postignut dogovor koji će uključivati sve političke stranke.

Veleposlanica  SAD-a u BiH Maureen Cormack također je ponovila da je odgovornost na bh. političkim liderima koji trebaju pronaći kompromis, a SAD će kao i posljednjih 22 godine pružati podršku demokratskoj i multietničkoj BiH.

Podsjetila je da je SAD od početka uključen u ovaj proces razgovarajući s predstavnicima svih stranaka te je najavila da će i dalje nastaviti organizirati ovakve sastanke i na pojedinačnom i na grupnom nivou.

Bio je ovo još jedan u nizu sastanaka na kojem se pokušava doći do zajedničkog rješenja za izmjene Izbornog zakona BiH. Rok za usvajanje tih izmjena je maj mjesec, u kojem Središnje izborno povjerenstvo BiH treba raspisati opće izbore.