'Preinake zakona'
Čović: Izborni zakon je prva točka za Federaciju
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović ponovio je u utorak kako će lokalni izbori u Mostaru biti održani sljedeće godine.
Naime, Čović je zajedno s čelnicima SDA i SNSD-a te nazočnost izaslanika EU u BiH, u ponedjeljak potpisao sporazum o formiranju vlasti na državnoj razini.
Tom prilikom, rekao je Čović za Mostarsku panoramu, nije se govorilo o uspostavi vlasti u Federaciji BiH.
"Kada se završi ovaj dio, očekujem da otpočnemo i te razgovore. Već radimo jednu agendu za buduću izvršnu vlast, odnosno Vladu FBiH gdje će prva točka biti izborno zakonodavstvo. Glavnina zadatka leži na predstavnicima bošnjačkog i hrvatskog naroda u FBiH'', rekao je.
''Uvjeren sam da ćemo do kraja godine to riješiti, pogotovo jer su sljedeće godine izbori u Mostaru, a da bi se oni održali moramo napraviti tehničke preinake u izbornom zakonu što je manje bitno i one suštinske sukladno odluci Ustavnog suda BiH. Ako to sve dogovorimo na načelima potpune jednakopravnosti tri naroda, bit ću u punini zadovoljan. Paralelno s ovim mi smo dogovorili socijalno-ekonomske reforme, ali prvo moramo riješiti Vijeće ministara".
Pročitajte još
Čelnik HDZ-a je u lipnju rekao da nema uvjetovanja s bilo koje strane te da se u ovoj godini mora izmijeniti Izborni zakon BiH.
''Izborni zakon mora biti donesen u ovoj godini kako bi iduće godine imali izbore u Mostaru, a i da ne idemo više u izborne cikluse bez članova zakona koji je Ustavni sud stavio izvan snage. Tu mislimo, izravno na Dom naroda i Predsjedništvo BiH'', rekao je ranije.
Čak je i Središnje izborno povjerenstvo usvojilo odluku o izdvajanju četiri milijuna maraka za provođenje lokalnih izbora 2020. godine u Mostaru.
Čović je, nadalje, u razgovoru na mostarskoj radio postaji istaknuo kako je u petak imao razgovor s Wigemarkom o čemu nisu željeli obavijesti javnost.
Pročitajte još
"Činjenica je da smo mi u petak imali završni razgovor s Wigemarkom, ali nismo o tome izlazili u javnost, a onda smo intenzivno u petak, subotu i nedjelju svaki sat bili u nekoj komunikaciji među potencijalnim potpisnicima. Čak smo i lokaciju promijenili. Prvi dogovor je bio da bude u Parlamentarnoj skupštini da bi izbjegli pritisak javnosti. Jučerašnji razgovori su tekli dosta dobro, korektno. Svatko je sa svoje strane iznio svoje uvjete. Što se tiče hrvatske strane, mi smo rekli da je to izborno zakonodavstvo koje mora osigurati potpunu ravnopravnost konstitutivnih naroda i legitimno predstavljanje na svim razinama u BiH i druga stvar na kojoj smo inzistirali je mehanizam kooordinacije koji smo također dugo dogovarali a koji također garantira da sve razine sukladno ustavnim nadležnostima budu uključene u proces donošenja odluka", kazao je Čović.
Dodaje kako se raspravljalo i oko NATO savezu i aktiviranju MAP-a.
"Najviše se vodilo rasprave oko NATO saveza, oko klasifikacije i postavljanja standarda kako voditi taj put. Suradnja s NATO-om nije sporna. Onda smo definirali naš odnos prema MAP-u. Što se tiče hrvatske strane mi smo bili zagovornici euroatlantskom putu BiH, ali smo uvažavali interese i drugih. Naše ponašanje i odnos prema ovom potpisanom dokumentu pokazuju da ćemo mi do kraja ovog mjeseca imati ne samo Vijeće ministara nego i uspostavljenu parlamentarnu infrastrukturu, odnosno deblokadu u nefunkcioniranju i Zastupničkog i Doma naroda. Sve smo to uskladili s mandatom gospodina Wigemarka koji uskoro napušta BiH. Već početkom sljedećeg mjeseca dolazi predstavnik austrijske diplomacije tako da je ovo jedan zajednički uspjeh i njega i nas", kazao je za Mostarsku panoramu, piše N1.
Vijeće ministra za očekivati je, tvrdi, koncem kolovoza.
"Dodali smo jedan zaključak na kraju zbog nepovjerenja koja su nas pratila deset mjeseci, a to je da ovaj proces moramo završiti u roku od trideset dana i to je zakonski rok otkada bi Predsjedništvo trebalo predložiti mandatara, onda mandatar mora provesti određene rasprave, pa mi predložiti resorne ministre. Jučer smo također i to potvrdili još jednom. Čini mi se da neke od tih resora mora provjeriti institucije SIPA-e…Realno je da u zadnjem tjednu kolovoza možemo potvrditi Vijeće ministara. To bi značilo da izvršna i zakonodavna vlast u punom kapacitetu počinje funcionirati početkom rujna", kazao je.
Pročitajte još
Čović je potvrdio kako postoji mogućnost i ukidanja Ureda visokog predstavnika.
"Ja se nadam da hoćemo. To je naš zagovor već odavno i jedna od točaka je jasno definirala stav da je prioritet naš put ka EU i doticanje kandidatskog statusa kojeg u biti mi imamo, samo netko treba reći da je od tog trenutka prihvaćen status, jer predajom zahtjeva mi smo to faktički i ostvarili. To bi značilo nemate kandidatski status, a imate istovremeno paralelnu instituciju koja može donositi odluku u ime vas. Bonnske ovlasti su definirale instituciju OHR-a i sva trojica smo vrlo precizno, uz znanje EU, naznačili da tim činom počinje ukidanje OHR-a u BiH. Nadam se da ćemo do toga što prije doći".
"Nemamo razloga biti nezadovoljni, ni Hrvati, ni predstavnici bošnjačkog i srpskog naroda. Ne želim razmišljati negativno, sve nužno smo stavili na papir i između sebe smo se razumjeli. Otvorena pitanja smo dogovorili i ne vidim zapreka. Vjerujem da ćemo do kraja osmog mjeseca u punini imati funcionalnu izvršnu vlast, a to će pratiti zakonodavna vlast".
