Nemoć dijaloga
Cvijanović: Hrvati spremni na razgovor, Izetbegović rekao kako 'nemaju o čemu'
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske istaknula je da iz ovog entiteta pozivaju na dijalog u Bosni i Hercegovini, navodeći da je za to potrebno imati partnere, koji žele razgovarati.
"Što se tiče Hrvata u BiH mi smo dobili jasne poruke da su oni spremni da razgovaraju o svakom bitnom pitanju, ali kada je riječ o bošnjačkim političarima, čelnik SDA Bakir Izetbegović je rekao da entiteti nemaju o čemu pričati", kazala je Cvijanović.
Svi trebaju pričati
Cvijanović je navela da su entiteti kao kategorija verificirani Daytonskim sporazumom te da Republika Srpska na sebi nosi 75 posto nadležnosti samo za pitanje europskih integracija, što, kako je navela, dovoljno govori o tome koliko je apsurdan takav stav bošnjačke strane.
"U ovoj državi trebaju pričati svi nivoi vlasti, predstavnici svih naroda. To je koncept koji mi zagovaramo i odmah se tu ne slažemo. Mi želimo pičati, oni ne. S druge strane, u želji da ne pričaju, pozivaju na sankcije Republici Srpskoj, što nikad nije donijelo nikakvu korist BiH niti će donijeti", rekla je Cvijanović za RTRS.
Pročitajte još
Prema njenim riječima, sankcije na koje pozivaju u Sarajevu stvar su nemoći ili nedostatka želje da sjednu i razgovaraju o određenim pitanjima s ljudima s kojima tvrde da žele živjeti zajedno.
"Za mene je to vrlo jasna stvar. Ovdje se treba vratiti nastojanjima da se oživi bilo kakav razgovor u BiH, jer bi nas taj razgovor mogao dovesti do određenog rješenja", smatra Cvijanović.
Cvijanović je navela da bez dijaloga svaki nivo vlasti mora razmišljati o tome na koji način da se zaštiti i omogući investicije, zatim da omogući da nitko nikoga ne blokira, kao što je sada slučaj u Sarajevu gdje se, kako ističe, "blokiraju zajedničke investicije Republike Srpske i Srbije".
Problemi BiH
Govoreći o diplomatskoj aktivnosti Republike Srpske, Cvijanović je navela da je to dobra prilika da se razgovara o svemu onome što jesu problemi BiH i da se konačno pojasni gdje se to BiH nalazi.
"Prezentiramo ono što jesu naši stavovi i onda vidite da ima i onih koji ne prijete sankcijama, već razumiju da su ovdje problemi sustavne prirode, da ne možete samo da optužite Republiku Srpsku ili Milorada Dodika za nešto i kažete da stvari ne bi bile takve da mi o njima ne govorimo. Bilo bi i gore", naglasila je Cvijanović.
Ona je dodala da na ovaj način Republika Srpska barem nudi ruku da se razgovara i dogovara o određenim stvarima.
"Cilj je da vidimo na koji način možemo da se strukturiramo u okviru BiH, a da se svako tamo osjeća komotno. Jer činjenica je da se sad ne osjeća komotno. Pogledajte samo diplomatsku ofenzivu u kojoj dolaze predstavnik SAD i EU, da razgovaraju s liderima političkih stranaka Hrvata i Bošnjaka kako treba da izgleda Izborni zakon", navela je Cvijanović.
Ona je istaknula da bi bilo normalno da ovdje sjede Srbi, Hrvati, Bošnjaci i ostali, predstavnici svih nivoa vlasti i raznih institucija i razgovaraju o svim temama, od krupnih političkih pitanja do onih ekonomskih.
"Koja je logika zaštite, čuvanja države u kojoj nitko ni s kim ne priča, nego moraju da dođu stranci da vas uključe u proces razgovara? Kad prvi put dođu i kažu 'riješite taj problem sami', on će biti riješen", tvrdi Cvijanović.
"OHR služi samo za pravljenje problema"
Cvijanović je navela da mnogi dužnosnici razumiju da suštinski problem nije ono o čemu se bez prestanka priča iz, kako kaže, "političkog Sarajeva", nego da su ti problemi daleko dublji i da BiH ima svoje specifičnosti i usporediva je samo sa decentraliziranim sustavima.
Cvijanović smatra da je posljednja kriza u BiH privukla dodatnu pažnju međunarodnog faktora koji je išao logikom da će se ljudi vremenom umoriti od ukazivanja na određene devijacije.
"Držali su ovdje međunarodne predstavnike, prvenstveno OHR koji ničemu ne služi osim pravljenju problema. Nitko od nas ne spori činjenicu da to jeste dejtonska kategorija, ali je činjenica da su se svi visoki predstavnici ponašali daleko izvan onoga što im je mandat dozvolio, da su nametali izmjene zakona, čak i ustava entiteta, čime su nelegalno mijenjali sustav", dodala je.
Danas smo, tvrdi Cvijanovićeva, u situaciji da BiH u Ustavu ima napisanu jednu stvar, dok je u institucionalnoj praksi nešto sasvim drugo.
"Kako može da napreduje zemlja koja je tako u raskoraku? Nemoguće je da napreduje i opstane", naglasila je Cvijanović.
Cvijanović je navela da razumije da je onima koji su više od 20 godina zagovarali koncept centralizirane države, sada teško da izađu i kažu da je taj koncept propao.
"Mi od njih ni ne tražimo da kažu da je taj koncept propao, nego tražimo da pomognu da dođemo do rješenja koja će biti održiva za sve", tvrdi Cvijanović.
Istaknula je da ovo nije igra mačke i miša, u kojoj netko treba da izađe kao pobjednik, a netko kao poražen.
"Ovo je stvar političkog razgovora i političkih akcija u kojima svi treba da izađu kao pobjednici jer će imati formulu na osnovu koje će moći da funkciniraju bez osporavanja i da omoguće svojim institucijama da postižu rezultate koji se od njih očekuju", poručila je Cvijanović.
