Dodik će pojedinačno tužiti članove SIP-a

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik danas se na konferenciji za novinare u Istočnom Sarajevu osvrnuo na brojne aktualne teme, uključujući proces cijepljenja u BiH , migracijsku krizu, euroatlantski put BiH.

Osvrnuo se i na pitanje odnosa spram aktualnog saziva i odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, kao i na ekonomske prilike u RS-u, ponavljajući pritom određen broj već poznatih stavova.

Kada se radi o odnosu spram SIP-a BiH, Dodik je najavio da će SNSD podnijeti pojedinačne tužbe prema svim članovima SIP-a u vezi s odlukom o ponavljanju izbora u Doboju i Srebrenici, navodeći kako se “radi o politički motiviranim odlukama i nedoraslim ljudima u SIP-u BiH”, te da je daleko više prigovora bilo u Mostaru, a da je onda neko rekao da se ti izbori priznaju.

Na upit da li je ta najava možda odgovor na prijavu koju je SIP podnio protiv njega, Dodik je kazao da nije, te da je to najavljivao i prije.

''Kada sam govorio o personama u SIP-u, nikada to nisam činio prema njima kao individuama, nego kao prema političkim ljudima… Ako je gospođu dotičnu nešto povrijedilo, ja se ispričavam javno…'', kazao je, aludirajući na članicu SIP-a Vanju Bjelicu-Prutina, te pitajući se koga je on tamo (u SIP-u BiH) uvrijedio da bi protiv njega bila podnesena prijava.

Istovremeno, optužio je opoziciju u RS-u – političke stranke PDP i SDS za “dvostruko igru”, ilustrirajući tu tvrdnju njihovom podrškom zajedničkom kandidatu u Srebrenici te ponašanjem članova SIP-a koji su njihova “produžena ruka”.

Na novinarski upit u vezi s najavom mogućnosti neizlaska na izbore 2022. , Dodik je potvrdno odgovorio, navodeći da se to pitanje razmatra unutar SNSD-a, te da je na tom pitanju angažiran veći broj pravnika/ljudi koji rade u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Kazao je i kako inzistira na konsenzusu oko svih izbornih uvjeta, izražavajući spremnost SNSD-a da sudjeluje u izradi novog Izbornog zakona BiH.

Referirajući se na problem koji se odnosi na proces cijepljenja, Dodik je ukazao na nesređenost tržišta u tom pogledu, navodeći da se s problemima na tom planu susreću i razvijene zemlje, te da se ni Europska unija nije snašla u ovom procesu, a da je slično bilo i na početku pandemije.

''To može da bude ozbiljan problem povjerenja u osnovne vrijednosti same EU, a to je, prije svega, solidarnost'', kazao je Dodik.

Istaknuo je da je prethodni dan razgovarao s važnim ljudima te dobio garancije da će RS-u osigurati oko 100.000 cjepiva koje bi u veljači trebale stići iz Ruske Federacije od različitih proizvođača.

Kazao je kako će cjepivo u RS-u biti besplatno i da u tom pogledu ne treba spekulirati, te da svim građanima treba dati mogućnost izbora.

''Što se tiče FBiH, ja ne znam kakvo je stanje, ali očigledno da je neophodno direktnim kontaktima, bez koncentriranja nabavki (Covax) pokušati osigurati cjepiva'', kazao je Dodik, a na novinarski upit može li se angažirati kako bi i FBiH dobila cjepiva, odgovorio je potvrdno, pozivajući druga dva člana Predsjedništva da se izjasne u vezi s tim.

Konstatirao je kako se u BiH situacija oko smještaja migaranata smiruje, ali da određena pitanja ostaju otvorena, te da je Vlada RS osigurala 50 kontejnera koje će po potrebi dostaviti na određene lokacije.

Podsjetio je i na razgovore s ministrom vanjskih poslova Grčke i američkim veleposlankom u Sarajevu, koji su bili fokusirani na pitanje kretanja BiH ka EU i aktivnosti na tom planu, potcrtavajući da u sklopu 14 točaka iz Mišljenja Europske komisije, prednost treba dati točkama/zahtjevima koji se odnose na pravosuđe te im pristupiti cjelovito, a ne segmentarno, uključujući i reformu VSTV-a BiH.

Usprotivio se kozmetičkim promjenama u pravosuđu i u oblasti zakonodavstva, kao i eventualnom zadiranju u nadležnosti, te potcrtao odgovornost EU kao partnera u tim procesima.

Ponovio je već poznate stavove u vezi s NATO integracijskim procesom, navodeći kako ‘Program reformi’ ne prejudicira članstvo, te da RS ostaje izvan procesa integracija, a da suradanja sa Savezom nije sporna.

U osvrtu na ekonomsku situaciju u RS-u najavio je nove investicije i projekte na planu dodatnog zapošljavanja, navodeći da je taj bh. entitet dobro prošao kroz period pandemije i da trenutno ima više zaposlenih, nego prije pojave pandemije.

Ekonomsku situaciju u RS-u ocijenio je stabilnom, podsjećajući kako je neopaženo prošla vijest da RS isplaćuje prosječnu plaću od 500 eura, te da se može ići s povećanjem mirovina od oko tri posto.