Nešto novo
Domaći političari i dalje bez dogovora
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Izbor novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nije prošao bez reakcije da je njegov Ured sada nepotreban.
S druge strane, politički čelnici dogovore o ključnim pitanjima ne postižu. Treba im, kažu, pomoć međunarodne zajednice.
Kada će domaći političari preuzeti ulogu u odlučivanju? A do kada će međunarodna zajednica rješavati sve probleme u Bosni i Hercegovini?
Bez odluke
Domaći političari još uvijek nisu spremni sami preuzeti ulogu u odlučivanju, što pokazuje i posljednji sastanak lidera SDA i HDZ-a, prenosi BHRT.
Sastanci na kojima se trebaju dogovoriti prioriteti Bosne i Hercegovine, izborni zakon i evropski put, završavaju porukama – ocjena je da zajedničkog dogovora mora biti. A njega nema bez pomoći međunarodne zajednice.
"Ocjena je zajednička da dogovora mora biti i da se ne može izaći iz neizborne 2021., a da se ne dogovorimo o svim primarnim pitanjima koja su na stolu, posebno Izborni zakon i europski put", kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Pročitajte još
"Još uvijek nemamo zajednički stav o svemu, ali su stavovi u izvjesnoj mjeri približeni, tako da ima nekog blagog optimizma da bi neka platforma moga postojati na bazi koje bi se mogli otvoriti razgovori sa ostalim paralamentarnim strankama. U međuvremenu, sastanak s prijateljima iz međunarodne zajednice", istaknuo je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Ured visokog predstavnika nije potreban?
Dok jedni traže pomoć međunarodne zajednice, ima i onih koji smatraju da država ne može biti funkcionalna ako netko sa strane, kako kažu, nameće tutora. Ured visokog predstavnika, tvrde, nije potreban.
"Oni koji očekuju da za njih nešto uradi Visoki predstavnik, oni nikada neće biti spremni na konsenzus. A bez dogovora i konsenzusa u Bosni i Hercegovini nije moguće realno očekivati uspjeh i napredak jer dok vi čekate i blokirate procese i čekate da vam visoki predstavnik donese Zakone koji samo vama odgovaraju, to su samo očekivanja jedne strane i mislim da nisu realana i ne mogu ih dočekati", kazao je predsjedatelj Vijeća ministara Zoran Tegeltija.
Sve dok konsenzusa nemam OHR-u ostaje ista uloga. Schmidtu, kao Inzkovom nasljedniku, po svemu sudeći pune ruke posla.
"Ostat će još deset godina. Zašto, ja to tačno znam jer predsjednik Dodik je rekao da za 10 godina će doći do ujedinjenja Republike Srpske i Srbije. Do toga neće doći i to je jasno. Ali tih deset godina visoki predstavnik je još potreban da neke stvari spriječi", naglasio je visoki predstavnik BiH Valentin Inzko.
Bonske ovlasti
Prioriteti međunarodne zajednice, odnosno Schmidta, trebali bi biti usmjereni na korištenje bonskih ovlasti.
Zanimljivo će biti i to kako će se novi visoki predstavnik postaviti nakon izbora 2022. godine, kada će popunjavanje hrvatskog kluba Doma naroda biti najvažnija tema.
Zaključeno je ovo, između ostalog na sjednici Kruga 99.
"Zadnji put su bonske ovlasti upravo korištene oko toga 2011. godine kada je Valentin Inzko stavio van snage odluku SIP-a koja je bila pod kontrolom Čovića i Dodika. a koja je tvrdila kako se ne može pristupiti izboru rukovodstva Federacije, bez da svi kantoni pošalju svoje predstavnike", istaknuo je Reuf Bajrović iz Europsko-američke alijanske.
Ako i dođe do situacije da se one upotrijebe ponovo, upitno je da li će Schmidt reagirati.
Od ranije je poznat stav Njemačke da OHR ne može koristiti bonske ovlasti i da se domaće političke elite trebaju dogovoriti što će i kako raditi.
Stoga, Bajrović smatra kako je međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini "u leru". Konsenzusa nema ni kod domaćih ali ni međunarodnih aktera.
