Državnim službenicima povećan broj dana godišnjeg odmora

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) podržala je danas u drugoj fazi Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.

Predsjedatelj povjerenstva Halid Genjac je kazao kako nije bilo uloženih amandmana na predloženi zakon, napominjući da su razlozi za njegovo donošenje usuglašavanje Zakona o ministarstvima i drugim tijelima BiH s već usvojenim zakonima i izmjenama u zakonima kao što je Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama BiH.

Po njegovim riječima, tim izmjenama se inkorporiraju u zakon nadležnosti Ministarstva pravde koje se uspostavljene s dva navedena zakona.

Povjerenstvo je podržalo principe Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o radu u institucijama BiH, čiji je predlagač Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Zastupnica u Zastupničkom domu Maja Gasal-Vražalica je, uime predlagača, pojasnila da je predloženim zakonom definirano da početni broj dana godišnjeg odmora bude 20. Pojašnjavajući zašto je predloženo 20, a ne 18 dana, navela je da entitetski zakoni, zakoni o radu FBiH i RS-a, već imaju tu izmjenu i svima je početna osnova 20 radnih dana.

''Također, po direktivi Europske unije, odnosno sve članice EU su pristupile izmjenama i dopunama svog zakona o radu gdje je najmanje 20 dana godišnjeg odmora, s tim da se u toj direktivi daje naznaka da države članice EU mogu dati i veći broj dana godišnjeg odmora, ali nikako manji'', pojasnila je Gasal-Vražalica.

Članica povjerenstva Ljilja Zovko je postavila pitanje kako to postići u privatnom sektoru?

''Mi standarde gradimo u administraciji. Kako postići u privatnom sektoru da i oni imaju 20 dana. Smatram da su svi državni službenici jako privilegirani i da je tu najveća diskriminacija za koju se nitko ne bori'', istaknula je Zovko.

Ustvrdila je i kako je najviša diskriminacija koja se događa, a o kojoj nitko ne govori, i u plaćama i pravima i obvezama, između privatnog i državnog.

Ustavnopravna komisija je utvrdila usuglašenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na putevima u BiH, koji je predložio Zastupnički dom državnog parlamenta.

Predloženim zakonom se, između ostalog, predviđa da vozila hitne pomoći i vatrogasna vozila imaju pravo prvenstva nad vozilima pod pratnjom.