Dug prema Njemačkoj nestaje u gradnji zelene oaze u Mostaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Raspadom bivše Jugoslavije, Bosna i Hercegovina je naslijedila dug prema Njemačkoj, koji je prelazio 50 milijuna eura. Službeni Berlin se duga odrekao pod uvjetom da Bosna i Hercegovina petinu vrijednosti investira u ekološke projekte. Jedan od njih je i mostarski rudnik Vihovići, koji se smatrao ekološkom bombom za cijelu regiju, objavila je Al Jazeera.

"Radovi se izvode na sjevernoj litici. Uređuju se površine u smislu da se prave padine. Cilj je projekta da se s tim padinama zatvore eventualne pukotine da ne bi došlo do dotoka zraka u donje slojeve, odnosno do ugljena", rekla je šefica gradilišta Anka Leko.

Bitno je spriječiti dotok zraka, kako ne bi došlo do samozapaljenja uglja, što se već događalo. Milijuni eura su utrošeni u prvoj fazi projekta, prije desetak godina, kako bi bila ugašena užarena nalazišta duboko ispod samog grada. Stanje je i dalje osjetljivo.

"Postoje bušotine koje se ispitivaju, parametri - tlak, temperatura, voda, zrak... To se prati, da li se stanje u podzemlju miruje, mijenja... To je redovno izvješće koje smo dužni slati", kazala je rukovoditeljica projekta Željana Vučić dodavši kako se svi radovi odobravaju i izvode pod redovnom kontrolom Njemačke.

Kako se rudnik podzemnim kanalima spojio s Neretvom, postao je potencijalna opasnost široj regiji. No, nakon radova, cijelo područje bi trebalo postati ekološka zona.

No, kako Mostar dvije godine nema Gradskog vijeća, zbog spornog Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, tako još nema ni vizije u što će ovaj dar gradu biti iskorišten, objavila je Al Jazeera.