Reakcije
Dunović: Izborni zakon je dobar samo kada Čović uđe u Predsjedništvo
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Kada Čavara govori o izmjenama Izbornog zakona, svako razuman se zapita da li on uopće poznaje Ustav BiH i presude Ustavnog suda BiH, kao i Međunarodnog suda za ljudska prava, kazao je potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović.
Naime, Dunović je reagirao na izjavu predsjednika FBiH Marinka Čavare o "optimizmu Hrvatske demokratske zajednice i njezina predsjednika Dragana Čovića povodom izmjene Izbornog zakona BiH".
Njih trojica
"Spominjati u istoj rečenici legitimno predstavljanje naroda i presude Međunarodnog suda za ljudska prava, još jedino kolega Čavara pokušava pravdati proeuropskim vrijednostima. Činjenica je da su presude navedenog suda nedvojbeno precizirale da je konstitutivnost pojam koji je bio koristan samo u svrhu zaustavljanja rata i da takav zastarjeli model treba odbaciti. U tom kontekstu, kolega očito nije upućen da su te presude potpuno suprotne onome za što se on, lider HDZ-a Dragan Čović, i još jednom Dragan Čović kao lider HNS-a, bore.
Dakle, Čavara i dva puta Dragan Čović, znači njih trojica, misle da smo svi u BiH nepismeni pa da ne znamo i sami pročitati presude Međunarodnog suda. Znamo, a znamo i što kaže Mišljenje Europske Komisije o napretku BiH ka EU, u kojem mi kao težimo Europskoj Uniji ili možda težimo segregaciji, s glasačkim kutijama po etničkom principu", istaknuo je Dunović.
Kako navodi, građani BiH, svih etničkih grupa uključujući i Hrvate, "kojima njih trojica, Marinko i dva puta Dragan, nanose najviše štete, također žele živjeti u Europskoj uniji po građanskom principu".
Problem nastaje u trenutku, navodi Dunović, kada 'njih trojica' tvrde da će biti jednakopravni samo u dva slučaja. Prvi takav slučaj je da im Marinko i dva puta Dragan, stave trake oko ruke kada krenu na glasanje kako bi se znalo da li su glasali za gospodina jedinog legitimnog, a drugi način jednakopravnosti koji nude Hrvatima u BiH jeste da zaista žive kao građani Europske Unije, ali u Hrvatskoj. Do kada će njih trojica uzimati za taoce Hrvate i kriviti predsjedavajućeg predsjedništva Željka Komšića za sve svoje političke greške ostaje da se vidi, ističe Dunović.
Varljiv Izborni zakon
Čavara govori o izbornoj prevari zbog činjenice da je Željko Komšić odnio nadmoćnu pobjedu nad Draganom Čovićem na izborima 2018. godine, ali zaboravlja važnu stvar, po Dunovićevim riječima, da je Željko Komšić izabran po istom Izbornom zakonu po kojem je Dragan Čović izabran 2014. godine.
"Znači li to da je Izborni zakon dobar svaki put kada Čović uđe u Predsjedništvo, a kada ga tamo nema, onda je Zakon loš. Za Čovića nisu glasali svi Hrvati ni 2018. godine jer Hrvata ima značajno više od njegovih 154 tisuće glasova. Ako tome pridodamo glasove većine drvarskih, glamočkih i grahovskih Srba, koji su po nalogu SNSD-a glasali za Čovića, onda je jasno da je broj Hrvata koji je glasao za njega još manji, a postavlja se i pitanje što bi bilo da je izabran. Da li bi po mjerilima HDZ-a bio legitiman, jer ipak, biti legitiman Hrvat, a za vas glasaju i Srbi, nije baš u skladu sa skoro pa 'rasnim zakonima' koje bi HDZ želio uvesti", navodi Dunović.
Protuustavno djelovanje
"Na kraju, ali ne manje važno, zar zaista Čavara misli da se može mijenjati Izborni zakon BiH bez izmjena Ustava BiH!?", upitao je Dunović.
On dodaje da je Čavara sklon protuustavnim zakonima, ali ovo bi bilo previše i za HDZ, a o međunarodnoj zajednici da se i ne govori.
"Nema te osobe iz međunarodne zajednice koja ima legitimitet na bilo koji način zagovarati protuustavno djelovanje "jer mi kao društvo ne želimo težiti anarhiji već istinskim europskim vrijednostima. Ne onim HDZ-ovskim!".
"Molim kolegu Čavaru da više ne priča o lopovluku, makar i izbornom, jer ukrali ste građanima BiH i prošlost i sadašnjost. Budućnost nećete!", naveo je u priopćenju potpredsjednik FBiH Milan Dunović.
Podsjetimo, Čavara je u intervjuu za Večernji list govorio o kako navodi, Čoviću poznatim naznakama u međunarodnim krugovima da će se krajem rujna dogoditi pregovori o izmjenama Izbornog zakona na temelju provođenja presuda Ustavnoga suda i Suda iz Strasbourga.
