Džaferović: Schmidt je objektivan u vezi svega, osim oko Izbornog zakona i Ustava FBiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović pozdravio je rezoluciju Vijeća sigurnosti o EUFOR-u.

''Ova misija je stabilizacijski faktor, koji je nužan sve dok Bosna i Hercegovina ne osigura dovoljne domaće kapacitete. U proteklih više od pola godine na svim forumima i sastancima sam isticao da, prema Daytonskom sporazumu, NATO ima pravo i obvezu rasporediti trupe ako EUFOR bude blokiran. Na koncu, za raspoređivanje NATO-a i EUFOR-a postoje važeće odluke Predsjedništva, kao potrebna pravna osnova u slučaju nužde. Dobro je što je rezolucija usvojena i dobro je što je EUFOR pokazao sposobnost da poveća svoje kapacitete. I dobro je što nije popušteno pred prijetnjama i ucjenama onih kojima smetaju efektivne međunarodne snage. One nisu tu zato što ih netko želi, već zato što trebaju biti tu sve dok postoje prijetnje suverenitetu i teritorijalnom integritetu, kako bi pomogle bh. institucijama u njegovoj zaštiti'', poručio je Džaferović.

Ne treba napadati kredibilitet

Što se tiče rasprave o djelovanju visokog predstavnika, stava je da ne treba napadati na kredibilitet visokog predstavnika, međutim, kaže, to ne znači da ne treba kritizirati pojedine odluke visokog predstavnika.

''S obzirom na značaj ove institucije, ta kritika mora biti utemeljena na istini, mora biti objektivna, mora se voditi računa o mjestu i kontekstu gdje se izgovara. Ona mora ukazati na ono što je loše u odlukama OHR-a i ne smije urušavati poziciju aktualnog visokog predstavnika. Sam izvještaj visokog predstavnika je u najvećoj mjeri objektivan, izuzev u dijelu koji se tiče izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona o popuni Doma naroda. Visoki predstavnik pokazao je svoju svrsishodnost i nužnost stavljajući izvan snage Zakon o nepokretnoj imovini RS-a, kao i osiguravajući novac za provođenje izbora. Ne smije se zaboraviti da nije bilo domaćeg mehanizma sankcije da se zaustave ovi procesi koji su prijetili suverenitetu BiH i demokraciji, te bi vodili ka opasnoj eskalaciji. Također, napor visokog predstavnika da osigura mehanizme deblokade FBiH, kao i da unaprijedi transparentnost izbornog procesa je dobar početak i osnova, iako nije savršen'', kazao je Džaferović.

Izmjene Ustava FBiH i izbornog zakona, u izbornoj noći, nisu nešto s čime se OHR može pohvaliti, smatra Džaferović.

''Gospodin Komšić i ja smo uputili apelacije Ustavnom sudu, iznoseći čitav niz pravnih argumenata zbog čega je ova odluka OHR-a sporna: od potkopavanja pravne sigurnosti, zatim selektivnom pristupu provođenju presuda Ustavnog suda, pa do toga da su ove Schmidtove mjere protivne europskim standardima i dr. Sama činjenica da predstavnik Hrvatske pri UN-u izražavao zadovoljstvo odlukom Schmidta ogroman je udar na kredibilitet OHR-a i PIC-a. Činjenica da vlada susjedne države predstavlja OHR kao instrument svoje vanjske politike prema BiH vrlo je uznemirujuća po nas u BiH, a morala bi biti i za samu međunarodnu zajednicu. Umjesto toga, cijenim da bi bilo dobro da se više pažnje posvetilo pismu predsjednika 10 političkih stranaka OHR-u, u kojem se traži da u entitetu RS uvede identičan sustav zaštite konstitutivnih naroda koji je uveo u FBiH, u skladu s presudom Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju BiH. Bošnjaci i Hrvati u RS imaju znatno manje prava od Srba i Hrvata u FBiH, i OHR to neće moći ignorirati ako želi sačuvati svoj kredibiltet'', navodi Džaferović.

Izvorni Dayton vraća na rovovske pozicije

Iako su se brojni veleposlanici osvrnuli na Dodikov secesionizam, a neki su ga spomenuli i osobno, Džaferović misli da je još više pažnje trebalo posvetiti tom glavnom faktoru.

''Dodik već duži period nasrće na Daytonski mirovni sporazum i 27 godina njegove implementacije, pokušavajući to prikriti pozivanjem na nekakav „izvorni Dayton“. Bosni i Hercegovini je potreban dosad implementrani Dayton i njegova dalja implementacija, uključujući sve odredbe, pa i one o dodatnim državnim nadležnostima. Oni koji zazivaju tzv. „izvorni Dayton“ zapravo prijete vraćanjem na rovovske pozicije iz 1995. kada Dayton nije bio proveden i kada je izgledalo da će biti teško provodiv, usprkos prisustvu 60.000 međunarodnih trupa, a sve zbog otpora predstavnika RS-a koji su ga najprije odbijali potpisati, a zatim i provoditi. Imajući u vidu osporavanja OHR-a, prvenstveno od strane Ruske Federacije, na sinoćnoj sjednici, treba uzeti u obzir činjenice. Nikad ne treba zaboraviti da prije uvođenja bonskih ovlasti, koje je svojim rezolucijama potvrdilo i Vijeće sigurnosti, skoro i nije bilo sjednica državnih institucija, jer su predstavnci RS odbijali dolaziti na sjednice'', dodaje.

Tek nakon uvođenja bonskih ovlasti 1997. došlo je, kaže Džaferović, do zamaha u implementaciji Daytona. Zahvaljujući aktivnoj ulozi OHR-a, a nekada samo i činjenici njegovog postojanja, Bosna i Hercegovina je u proteklih 20 godina ostvarila snažan napredak.

''Od nekadašnje tri vojske uspostavljena je jedna. Napravljena je jedinstvena obavještajna služba, sustav neizravnog oporezivanja, državno pravosuđe, granična policija, niz ministarstava i brojne druge institucije. Sve je ovo urađeno kroz redovne procedure Parlamentarne skupštine BiH, na bazi jasnih odredbi Daytonskog sporazuma o dodatnim državnim nadležnostima. Zahvaljujući ovom procesu, koji su ohrabrivali OHR i PIC, kao tijela ovlaštena relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti od 1995. do 1997. – osnažen je mir u Bosni i Hercegovini, a institucionalna struktura je postala znatno funkcionalnija te je omogućila obnovu ratom razorene zemlje, napredak u pomirenju, kao i njeno postepeno integriranje u euroatlantski i širi međunarodni sustav. Zahvaljujući ovim procesima stekli su se uvjeti za postepeno povlačenje međunarodnih vojnih trupa, kojih je bilo 60.000 neposredno po zaključenju Daytonskog mirovnog sporazuma. Da nismo, između ostalog i zahvaljujući OHR-u, proveli reforme Daytonski sporazum ostao bi samo krhko primirje, koje bi teško sačuvalo i 60.000 trupa, a Vijeće sigurnosti bi se danas bavilo mnogo većim problemima u Bosni i Hercegovini od aktualnih rasprava'', navodi Džaferović.

Džaferović savjetuje OHR

Nakon što je započeo proces pasiviziranja OHR-a od 2006. pa nadalje, Milorad Dodik je počeo sve intenzivnije, upozorava Džaferović, blokirati institucije, kroz nedolazak na sjednice i na druge načine, sprečavajući provođenje Daytonskog sporazuma, a radeći isto ono što je rukovodstvo RS-a radilo prije uvođenja bonskih ovlasti. To je kulminiralo tijekom ovog mandata (2018-2022).

''Nakon 27 godina od Daytona i 25 godina otkako je Vijeće sigurnosti potvrdilo bonske ovlasti, intervencije Ureda visokog predstavnika nisu potrebne Bosni i Hercegovini u onoj mjeri u kojoj su nekada bile potrebne. Ali Ured visokog predstavnika je još uvijek nužan. Jednako kao što EUFOR treba biti ovdje, sa znatno manje trupa od izvorne misije. Nitko u Bosni i Hercegovini ne misli da OHR i EUFOR trebaju postojati zato što nama navodno treba upravljati izvana. Mi umijemo upravljati sobom, ali nismo u mogućnosti zbog odnosa nametnutih Daytonskim sporazumom, a u čemu je sudjelovala međunarodna zajednica, kao i samo Vijeće sigurnosti. Jedini razlog zbog kojeg većina građana podržava postojanje OHR-a, kao daytonske činjenice, jest svijest o tome da bez visokog predstavnika ne bi postojala instanca koja bi mogla razriješiti blokade, a naš sustav je, zbog svoje prirode, prepun mehanizama etničkog veta i njihove zloupotrebe'', kaže Džaferović.

Međutim, da bi sačuvao svoj kredibilitet, OHR mora, smatra on, ispunjavati svoje obveze u svim dijelovima zemlje.

''Međunarodna zajednica, koja je potvrdila uvođenje mehanizama blokade u naš ustavni sustav, ne smije bježati od svojih obveza u BiH, sve dok se ne uklone mehanizmi blokada i osigura funkcionalnost političkog sustava u BiH'', zaključuje predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.