Poruka iz Ljubljane
Džaferović: Tražimo redukciju Doma naroda na status Vijeća RS
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, u obraćanju na konferenciji Europske narodne stranke (EPP) u Ljubljani, zahvalio je predsjedniku Donaldu Tusku za sve što čini za Bosnu i Hercegovinu, za vodstvo u zaštiti vrijednosti slobodnog svijeta.
"Naše vrijeme je vrijeme kriza. Najprije smo svjedočili ekonomskoj krizi, zatim migrantskoj i klimatskoj, a sada i zdravstvenoj krizi bez presedana u našoj generaciji. Kriza počinje biti naše permanentno stanje. Više nije novost da živimo u vremenu tektonskih gibanja. To je zorno potvrdilo povlačenje savezničkih trupa iz Afganistana. Kolaps tamošnjih institucija i prateća humanitarna kriza otvorili su brojna pitanja. Pokazala se ranjivost Europske unije na globalnoj sceni. Ovih dana obnavlja se diskusija o strateškoj autonomiji Europske unije. Glasno se ističe potreba EU da bude geopolitički akter, a ne objekt. Ako govorimo o geopolitičkim ambicijama EU, onda je prvi i najvažniji test upravo zapadni Balkan", kazao je Džaferović.
Upitan mir
Spomenute globalne promjene, dodao je, već imaju snažan utjecaj na regiju; pojedini lokalni akteri se nadaju da bi erozija dosadašnjeg poretka mogla otvoriti prostor za velike "promjene", što se prije svega očituje u opasnim teritorijalnim pretenzijama.
"Princip nepromjenjivosti granica ugaoni je kamen europskog mira i sigurnosti. Prije dvije godine, liderskom akcijom kancelarke Merkel spriječena je opasna ideja o razmjeni teritorija, čime bi bila otvorena Pandorina kutija. Da su teritorijalne aspiracije još uvijek žive pokazao je i famozni non-paper. Ohrabruje što je međunarodna zajednica jednoglasno osudila ideje non-papera, odredivši ih kao prijetnju miru i međunarodnom poretku. Ali zabrinjava što su se neki lokalni akteri, pa i u Bosni i Hercegovini, usudili otvoreno podržati ideje non-papera. I još uvijek ih nastavljaju promovirati, koristeći sve agresivniju secesionističku retoriku. Oni prijete europskom miru i prkose međunarodnom pravu, ohrabreni krizom globalnog poretka. Ova pojava je toliko opasna da se ne smije šutjeti o njoj. Jer mir je u pitanju", kazao je Džaferović.
Ako Europska unija želi biti geopolitički subjekt, onda se mora najprije posvetiti ovim procesima koji ugrožavaju mir u njenom najbližem susjedstvu. Odlučno djelovanje u vlastitom dvorištu ključni je uvjet za globalni kredibilitet, naveo je također ovaj član Predsjedništva BiH.
Plodno tlo za širenje straha
Po njegovim daljnjim navodima, već desetljećima europska perspektiva predstavlja najsnažniji okvir za jačanje mira i reformski napredak na zapadnom Balkanu. Brojni iskoraci su napravljeni zahvaljujući nadi i želji država regije za članstvom u Europskoj uniji. Glavni razlog povećanja tenzija i nestabilnosti u regiji upravo je kriza europske perspektive.
Razlog toj krizi, naveo je dalje Džaferović, jesu sve češći glasovi iz nekih država Europske unije, koji osporavaju ideju proširenja, a konkretna potvrda tog raspoloženja je trenutna blokada Sjeverne Makedonije i Albanije. Nakon što je duh kompromisa, koji je simbolizirao Prespanski sporazum, izigran, došlo je do jačanja duha isključivosti u regiji.
Nedavno je jedan dužnosnik iz Bosne i Hercegovine, na političkom forumu u jednoj europskoj prijestolnici, ustvrdio da Bosna i Hercegovina nikada neće dobiti priliku da postane članica Europske unije. A zatim se, u skladu sa svojom nacionalističkom agendom, obrušio na liberalne vrijednosti Europske unije.
"Njegovo ime ne spominjem jer nije važno. Ali je važan duh koji simbolizira. Šireći beznađe po pitanju europske budućnosti, ovakvi akteri skidaju sa sebe bilo kakvu obvezu da poštuju demokratske standarde. Sve češće otvoreno odbijaju provesti 14 preporuka Europske komisije za Bosnu i Hercegovinu. Gašenjem europske perspektive polako se gasi glavni motor pozitivnog kretanja. Ostaje samo besperspektivnost i nepovjerenje, kao plodno tlo za širenje straha i mržnje.
Blokade se nastavljaju
Bosna i Hercegovina podržava Zajedničko regionalno tržište, u okviru Berlinskog procesa, podržavamo regionalnu ekonomsku i drugu suradnju, ali ništa ne može biti zamjena za perspektivu članstva u EU.
"Ne želim uljepšavati stvari: trenutno stanje u Bosni i Hercegovini je opasno i zabrinjavajuće. Državne institucije već nekoliko mjeseci ne funkcioniraju jer dužnosnici iz entiteta Republike Srpske odbijaju dolaziti na sjednice. Oni tvrde da je razlog tome Inzkov zakon, ali to nije istina", rekao je Šefik Džaferović.
Obrazlažući da je Zakon kojim se zabranjuje veličanje ratnih zločinaca i poricanje zločina - civilizacijski i europski zakon, on dodaje da je u direktivama Europske unije, kao i presudama Europskog suda za ljudska prava, jasno rečeno da poricanje zločina i veličanje zločinaca nije sloboda govora već govor mržnje.
Inzkov zakon nije usmjeren ni protiv jednog naroda. Zakon štiti žrtve iz reda svih naroda. Ovaj zakon zabranjuje negiranje genocida i drugih zločina utvrđenih presudama međunarodnih i domaćih sudova. Ovaj zakon zabranjuje slavljenje ratnih zločinaca bez obzira na njihovu etničku ili bilo kakvu drugu pripadnost.
"Inzkov zakon nije razlog trenutnih blokada u Bosni i Hercegovini. On je samo povod i izgovor. Političari iz Republike Srpske provodili su blokade i mjesecima prije Inzkovog zakona. Provode ih već godinama iznalazeći razne povode i izgovore. Jučer su to bile odluke Ustavnog suda koje im nisu po volji; danas Inzkov zakon ili izbor novog visokog predstavnika; sutra nešto drugo. A pravi razlog i cilj je uvijek isti: blokirati rad države, stvarati predstavu da je ona nemoguća i tražiti njeno rasformiranje, u skladu sa secesionističkom agendom kojoj nije do mira i napretka, već do nekih ciljeva iz prošlih stoljeća", kazao je Džaferović.
Kobne posljedice
Bilo koja država čiji najviši dužnosnici ne bi dolazili na sjednice, ne bi mogla funkcionirati. Tu nije kriva država već ti dužnosnici. Jedina razlika između europskih država i Bosne i Hercegovine jeste što nema domaći mehanizam za sankcioniranje takvih blokada.
Daytonskim sustavom je zamišljeno da visoki predstavnik bude instanca koja će utvrđivati odgovornost dužnosnika koji opstruiraju rad institucija, a samim time i provođenje Daytonskog sporazuma.
"Pasiviziranje pozicije visokog predstavnika, čemu svjedočimo već duži period, ili njegovo uklanjanje koje neki zagovaraju – imalo bi kobne posljedice. Time bi bila poremećena daytonska ravnoteža. Brojni mehanizmi blokada i opstrukcija bi ostali u sustavu, a jedini mehanizam deblokade bio bi uklonjen.
Ured visokog predstavnika nije nikakav presedan već nužna pojava u društvima u kojima je došlo do teških kršenja međunarodnog prava. U Njemačkoj i Austriji je nakon Drugog svjetskog rata postojao Saveznički kontrolni savjet koji je imao znatno veće ovlasti od OHR-a, a donosio je i zakone, među ostalim i one na temelju kojih su procesuirani ratni zločinci. To nije spriječilo ove države da postanu članice Europske unije i države koje danas služe za primjer. Naprotiv. Taj Kontrolni savjet je ugašen nakon ujedinjenja Njemačke. To treba predstavljati i putokaz za Bosnu i Hercegovinu. U trenutku kada bude ostvarena unutrašnja kohezija i funkcionalnost, Bosna i Hercegovina će moći i morati funkcionirati samostalno - zaključio je.
Promjena Daytonskog sporazuma
Naglasio je da izgradnja funkcionalne države je najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu. U tom smislu jedna od ključnih inicijativa je ona za provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava u Strazburu, kao jednog od 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije.
Presuda Sejdić-Finci ne traži da se poveća osjećaj zastupljenosti konstitutivnih naroda u Predsjedništvu, kao što neki sugeriraju. Naprotiv, Europski sud je konstatirao da konstitutivni narodi već imaju više prava od ostalih. Može se čak reći da su privilegirani u odnosu na ostale. Zato je sud zatražio od Bosne i Hercegovine da osiguramo jednaka prava i građanima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda.
Ako se sada, bez obzira na presudu, kao uvjet postavlja dodatno povećanje osjećaja zastupljenosti jednog konstitutivnog naroda u Predsjedništvu BiH, onda ne govorimo o implementaciji presude Suda iz Strazbura, već o promjeni Daytonskog sporazuma i njegove ravnoteže. U tom slučaju je onda potrebno i reducirati mogućnosti etničkog veta u parlamentima. Konkretno, nužno je reducirati Dom naroda Federacije BiH na status koji ima Vijeće naroda u RS.
EU treba Zapadni Balkan
Najveća frustracija, dodao je Džaferović, nije u osjećaju nezastupljenosti konstitutivnih naroda, već u osjećaju bespomoćnosti većine građana pred činjenicom da etnički klubovi u parlamentu mogu blokirati donošenje bilo kojeg zakona, pa čak i onih koji nemaju nikakve veze s nacionalnim identitetom ili nekim specifičnim pitanjem koje se tiče konstitutivnih naroda.
Konkretno, u Domu naroda Federacije, jedan etnički klub već tri godine blokira izbor nove vlade i imenovanje suca u Ustavnom sudu.
"Nemoguće je razgovarati o frustracijama bilo kojeg konstitutivnog naroda ako ujedno nećemo rješavati navedenu frustraciju svih građana. Nemoguće je govoriti o kompromisnom rješenju, a ne uzimati u obzir zahtjeve svih aktera. Besmisleno je tražiti ispunjenje zahtjeva jedne političke stranke, a ignorirati sve druge. Kompromis je jedino rješenje. Sve ostalo je slijepa ulica", zaključio je član Predsjedništva BiH.
On je zahvalio Europskoj narodnoj stranci što stalno dosljedno zagovara politiku proširenja Europske unije.
Zapadni Balkan treba Europsku uniju, ali i Europska unija treba zapadni Balkan. Svako odgađanje proširenja u nedogled ili osporavanje ideje proširenja - može dovesti samo do destabilizacije, zastoja u reformama te porasta utjecaja drugih sila na ovim prostorima. To sigurno nije u interesu ni građana Zapadnog Balkana ni građana Europske unije.
Zato je vrlo važno što snažnije nastaviti i u što skorijoj budućnosti završiti proces pune integracije svih zemalja zapadnog Balkana u Europsku uniju. Radi mirnijeg i prosperitetnijeg Zapadnog Balkana. Radi mirnije i prosperitetnije Europske unije, zaključio je Šefik Džaferović u obraćanju na konferenciji Europske narodne stranke u Ljubljani.
