Kome nije u cilju da u BiH funkcionira e-uprava?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Gotovo desetljeće bh. građani čekaju da nadležne institucije osiguraju potpunu funkcionalnost osobne iskaznice. Automatizacija javne uprave donijela bi velike benefite građanima. Od zapošljavanja do javnih nabavki, dobivanja posla po kriterijima i slično. Poanta automatizacije elektronske uprave učinila bi sustav  transparentnim i ne bi bilo prostora za korupciju. Postavlja se pitanje, da li donositeljiodluka žele digitalizaciju?

Zakon o elektronskom potpisu usvojen je 2006. godine. Njime je predviđeno postojanje Ureda za nadzor i akreditaciju pri Ministarstvu prometa i komunikacija BiH. Ured je postao funkcionalan tek početkom 2019. godine, što je dovelo do zastare Zakona. Iako je novi zakon u formi nacrta u veljači 2019. usvojilo Vijeće ministara BiH, oboren je polovinom 2020. godine u Parlamentu BiH. Razlog - nepostojanje entitetske većine iz Republike Srpske, čije su vlasti tvrdile da usvajanje novog zakona o e-identifikaciji uz postojanje jednog supervizorskog tijela, predstavlja prijenos nadležnosti.

"Oni tvrde da je to ustavna nadležnost entiteta. Međutim, onog trenutka kada je zakon donesen u oba doma PS BiH, mi imamo uspostavljene nadležnosti ureda za nadzor i akreditaciju i od tog trenutka nema više govora o prijenosu nadležnosti", navodi Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje.

A kasnilo se 11 godina. Utvrdio je to Ured za reviziju institucija BiH koji je u kolovozu ove godine objavio izvještaj revizije učinka.

"Za digitalno potpisivanje veliki utjecaj je imalo i kašnjenje nadležnih institucija u donošenju podzakonskih akata i uspostavi tijela za nadzor i akreditaciju, koje je trajalo preko 11 godina. Faktori koji su uticali na to su sporost MKT-a i Vijeća ministara u pripremi i donošenju potrebnih provedbenih podzakonskih akata", navode iz Ureda za reviziju institucija BiH.

Za digitalno potpisivanje pomoću osobne iskaznice bilo je neophodno da se Agencija za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH akreditira za izdavanje kvalificiranih potvrda, što se i dogodilo u travnju ove godine.

"Agencija je u srpnju 2022. godine pripremila prijedlog Odluke o visini naknade za izdavanje kvalificirane potvrde kojom će se omogućiti upotreba sigurnog elektronskog potpisa. Agencija je Odluku dostavila Vijeću ministara Bosne i Hercegovine na dalje postupanje. Nakon što Vijeće ministara BiH usvoji i donese navedenu Odluku, Agencija će kao nadležni ovjeritelj biti u mogućnosti izdavati kvalificiranu potvrdu kojom se omogućava upotreba sigurnog elektronskog potpisa za građane Bosne i Hercegovine", kažu iz Agencije za identifikacijske dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).

Na elektronskom čipu osobne iskaznice nalaze se aplikacije koje se upisuju tijekom izrade ovog dokumenta, a koje joj omogućavaju dodatnu funkcionalnost, a to su biometrijska aplikacija, aplikacije za digitalno predstavljanje i aplikacija za digitalno potpisivanje.

"Pored vađenja standardnih papira, mogli bi tražiti i da nam se podignu dokumenti i dostave na kućnu adresu, zbog toga što imamo elektronski potpis kojim potvrđujemo da smo mi osoba koja traži sa ove strane internet veze određeni dokument. Drugi element su javni pozivi i tenderi. Kada to postane automatizirano, političke stranke gube svu neformalnu moć koju imaju da 'poguraju' proces", ističe Adis Muhović.

Za razliku od BiH, zemlje u okruženju su razvile e-servise koje građani mogu koristiti uz osobnu iszkaznicu. A to znači: jačanje javnih, ali i privatnih institucija i povećanje transparentnosti, efikasnosti, što u konačnici povećava nadzornu moć javnosti. Još se ne zna hoće li se ova odluka naći na dnenvom redu sjednice starog ili novog saziva Vijeća ministara.