Malo i o amanetu
Erdogan: Snažnije i drugačije uz bošnjačku braću
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Turska neće dozvoliti da se ponove patnje Bosne i Hercegovine iz 1990-ih godina'', rekao je predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan, koji se u nedjelju sastao s predstavnicima bošnjačkih udruženja i organizacija u Turskoj.
Više Bošnjaka nego što ih je u BiH
"Pružili smo podršku bez ikakve diskriminacije za očuvanje multikulturalnog i etničkog identiteta Bosne i Hercegovine i njene stabilnosti. Od Daytonskog mirovnog sporazuma, Turska je bila najveća prepreka da se ponovo ne dogode tužni događaji koji su se dešavali u Bosni i Hercegovini u prošlosti", rekao je Erdogan tijekom prijema predstavnika bošnjačkih nevladinih organizacija u Turskoj u nedjelju.
"Danas imamo oko dva milijuna građana bošnjačkog porijekla u skoro svakoj pokrajini naše zemlje. Tako da ne bi bilo pogrešno ako kažem da 'u Turskoj živi više Albanaca nego što ima stanovništva Albanije, i više Bošnjaka nego što ih je u Bosni i Hercegovini'. Ova naša braća i dalje održavaju čvrste veze sa svojom domovinom. Svaki negativan ili pozitivan razvoj događaja na Balkanu pomno prate naša braća i sestre koje predstavljate. Dok nas pozitivni događaji koji utiču na dobrobit, mir i spokoj Balkana čine sretnima, problematične situacije izazivaju zabrinutost kod svih nas", kazao je Erdogan.
Ističući da Bosna i Hercegovina ''zauzima posebno mjesto u srcima turskog naroda'', Erdogan je kazao da turski narod smatra svojom dužnošću da bude uz Bosnu i Hercegovinu u svakom historijskom momentu, bez obzira na okolnosti.
Uz braću na snažniji način
Podsjetio je da je Turska mobilizirala sve svoje resurse i ''tijekom rata u BiH kada su se desili strašni masakri i zločini protiv čovječnosti''.
"Mi ćemo i dalje biti uz našu bošnjačku braću na mnogo snažniji i drugačiji način. Uložili smo, a i dalje to činimo, kako bi mirno okruženje uspostavljeno nakon rata bilo trajno. Pružili smo podršku bez ikakve diskriminacije za očuvanje multikulturalnog i etničkog identiteta Bosne i Hercegovine i njene stabilnosti. Od Daytonskog mirovnog sporazuma, Turska je bila najveća prepreka da se ponovo ne dogode tužni događaji koji su se dešavali u Bosni i Hercegovini u prošlosti. Korist od projekata koje je Turska implementirala u Bosni i Hercegovini, razvojne pomoći koju pružala kao i od ulaganja turskih kompanija, imaju Bošnjaci kao i Srbi i Hrvati", rekao je.
Istaknuo je da je Turska, pored ljudskih i kulturnih veza s tim područjem, ujedno balkanska zemlja u geografskom smislu.
"U konstelaciji odnosa gdje neke zemlje koje ne dijele granicu s tim područjem interveniraju na Balkanu, nezamislivo je da Turska okrene leđa ovom geografskom prostoru. Mi svaki razvoj događaja na Balkanu promatramo kao naše unutarnje pitanje i poduzimamo i poduzimat ćemo potrebne korake s ciljem rješavanja problema. Znamo i da napori koje Turska poduzima u zaštitu mira i stabilnosti na ovim prostorima uznemirava određene krugove koji se hrane kaosom. Ali, usprkos tome mi nastavljamo raditi za dobrobit Bosne i Hercegovine i cijelog Balkana“, rekao je Erdogan.
Rekao je da ”direktne investicije Turske u BiH trenutno premašuju 250 milijuna dolara''.
Turski koraci
Podsjetio je na mnoge patnje koje su zabilježene u prošlosti, te žele da Balkan ne bude spominjan po sukobima i tenzijama nego da bude izvor mira.
”Želimo da Balkan bude mjesto mira u Europi, razvijeniji i ekonomski jači. Nikako ne želimo da Bosna i Hercegovina postane mjesto borbe i sukoba onih koji imaju interese na tom području. Uz taj stav smo nakon posljednjih tenzija koje su otvorile rasprave o jedinstvu i cjelovitosti BiH, značajno ubrzali naše diplomatske napore. Poduzeli smo inicijative kao zemlja koja poštuje prava svih i razgovara sa svim stranama u BiH. Prvo smo ministra vanjskih poslova poslali u BiH kako bismo jasno dostavili svoju poruku. Nakon toga, tijekom moje posjete BiH u kolovozu, još jednom smo ponovili naš stav na najvišem nivou. Tada je i uvaženi Dodik predložio posredovanje. Sve strane u BiH su željele da Turska bude uključena u ovaj proces. Mi smo rekli: 'Vi ste međusobno odlučni, mi nudimo posredovanje, ali uvaženi Dodik, to ne može biti samo na tvoje traženje. Snažnu podršku trebaju dati i Džaferović i Komšić“, rekao je Erdogan.
Amanet
Dodao je kako je o tome 18. rujna u Istanbulu razgovarao i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
“U srijedu sam ugostio Bakira Izetbegovića, imali smo radni ručak. S bratom Bakirom sam razgovarao o stanju u državi i tenzijama, razgovarali smo kako postići rješenje prije nego što dođe do eskalacije. Na sastanku smo imali priliku razgovarati o doprinosima koje Turska može imati u ovom procesu. Nadamo se da ćemo u narednim danima moći ugostiti dužnosnike iz BiH, prvenstveno Dodika, Komšića i Džaferovića. Planiram ih ugostiti u Ankari i tu obaviti potrebne razgovore. Ulagat ćemo svaki vid napora kako ne bi bilo uništeno ono što je rahmetli Alija Izetbegović ostavio u amanet“, rekao je Erdogan.