Althea

EUFOR promijenio politiku u BiH – Kako odgovoriti našem kompliciranju?

EU je već povećala broj pripadnika misije za više stotina, a u EUFOR se čak vratio i njemački Bundesver.
Vijesti / Politika | 01. 08. 2024. u 10:05 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska služba za vanjske poslove osvježila je prošlog mjeseca svoju Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku u dijelu koji se odnosi na misiju EUFOR "Althea" u BiH.

Nezavisne novine objavile su kako se najvažniji dio odnosi na strategiju "lokalne odgovornosti", odnosno težnju da se poslovi u sektoru koji se odnosi na sigurnost postupno prebacuju na lokalne vlasti.

Komplicirana situacija

"Od početka misije, odgovornost za izvršavanje mnogih zadataka predana je lokalnim vlastima po principu 'lokalne odgovornosti' i u skladu s putem BiH k članstvu u EU. EUFOR podržava okruženje u kojem se mirovni proces može nastaviti, ali i zadržava punu odgovornost i ovlaštenje da ponovo preuzme kontrolu ako je potrebno", naglašeno je.

S obzirom na kontekst rata u Ukrajini, kompliciranu političku situaciju u BiH i izjave političara s raznih strana koje aludiraju na vojsku, rat, odvajanje ili pozivanje na mobilizaciju, dio predstavnika međunarodne zajednice pokrenuo je pitanje na koji način EUFOR i NATO mogu odgovoriti na eventualno kompliciranje situacije. Rasprava se vodila o razini odgovornosti EUFOR-a i NATO-a, međusobnoj suradnji, kao i o konkretnim aktivnostima na terenu.

U tom kontekstu, EU je već povećala broj pripadnika misije za više stotina, a u EUFOR se čak vratio i njemački Bundesver.

Tri točke

Po svemu sudeći, navode Nezavisne novine, opći politički okvir u kojem se provodi mandat nije promijenjen i on i dalje sadrži tri osnovne točke koje se odnose na podršku provođenja opće političke strategije EU u BiH, osiguranje sigurnog i stabilnog okruženja u BiH, posebno kroz suradnju s lokalnim vlastima, te kombiniranje vježbi s pripadnicima Oružanih snaga BiH.

Donji dio teksta uglavnom je prepisan iz ranijih dokumenata. Primjera radi, podsjeća se da je u listopadu 2020. Europsko vijeće ponovilo posvećenost BiH kao jedinstvenoj, ujedinjenoj i suverenoj zemlji, ali se nigdje ne spominje da je BiH u međuvremenu postala kandidatkinja za članstvo u EU i čak dobila zeleno svjetlo za početak pregovora.

Spomenute su i dvije važne komponente koje se odnose na lokalne timove za promatranje, takozvane lotove, kao i kapaciteti "Iza horizonta", odnosno mogućnost da se u kratkom roku u BiH dopreme dodatne snage u koordinaciji s NATO-om, a u sklopu sporazuma "Berlin plus".

Ruski veto

Ovaj sporazum predstavlja dogovor NATO-a i EU u vezi sa sektorom sigurnosti. Na primjer, kroz "Berlin plus" regulirano je i pitanje vojne komponente i lanac zapovijedanja nad EUFOR-om. Predviđeno je korištenje NATO resursa, a zapovjedništvo je smješteno u Glavnom stožeru savezničkih snaga u Europi (SHAPE-u), jednom od dva NATO strateška zapovjedna mjesta.

Izvršni mandat EUFOR-a počiva na rezoluciji Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, koji se obnavlja jednom godišnje, obično u studenom.

Svake godine, posebno nakon početka rata u Ukrajini, pokreće se pitanje hoće li Rusija uložiti veto na misiju EUFOR "Althea", što bi, praktično, značilo da bi se EUFOR morao povući iz BiH u roku od sedam dana.

Međutim, dio međunarodne zajednice smatra da bi prema sporazumima između EU i NATO-a NATO mogao preuzeti funkciju od vojne misije EU, posebno jer smatraju da je originalni mandat rezolucijom Vijeća sigurnosti UN iz studenog 1995. pripao NATO-u.

Kopirati
Drag cursor here to close