Središte
Europski put: Zapelo je oko toga gdje će biti sud
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Kraj veljače zadnji je rok do kojega Bosna i Hercegovina mora usvojiti još dva zakona kako bi Europska komisija preporučila da se na zasjedanju Europskog vijeća u ožujku odobri otvaranje pristupnih pregovora, izvijestila je Hina navodeći da, dok vrijeme istječe, nema naznaka da su partneri u vlasti blizu postizanja nužnih kompromisa.
Probijen rok
Prošlog tjedna Dom naroda parlamenta BiH končano je izglasao zakon o sprječavanu pranja novca i financiranja terorizma, no uz taj je zakon potrebno da državni parlament usvoji i zakone o sprječavanju sukoba interesa te o sudovima.
Na usuglašavanju odredbi tih zakona već deset dana rade stranački timovi, a predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ranije je najavljivao kako bi oni taj posao trebali dovršiti do kraja prošlog tjedna. Taj je rok probijen, a iz stranačkih središnjica nitko se ne oglašava o tijeku pregovora.
No, Aljoša Čampara, član vodstva stranke Narod i pravda (NiP) izjavio je u četvrtak kako neće biti popuštanja trenutačno jednom od ključnih zahtjeva Milorada Dodika da se zakon o sudovima usvoji samo ukoliko se partneri suglase da sjedište apelacijskog odjela Suda BiH bude u Banja Luci.
''Mi sigurno nećemo prihvatiti da to (sjedište) bude u Banja Luci jer je to ogromna udaljenost i nije funkcionalno'', izjavio je Čampara za FTV.
Istočno Sarajevo ili Banja Luka
Trojka traži da sjedište apelacijskog odjela Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu, jer je sam sud smješten u Sarajevu, a u blizini glavnog grada je i državni zatvor u kojemu su uglavnom pritvorenici ili osuđenici koje služe kazne što ih taj sud izriče.
Za tu opciju imaju i potporu Delegacije EU u BiH i američkog veleposlanstva, no vlasti RS traže da se taj odjel ipak smjesti u Banju Luku, uz konstataciju kako oni imaju pravo odlučivati o lokaciji. Prema političkom dogovoru vladajuće koalicije sjedište prizivnog odjela državnog Suda treba biti na teritoriju RS-a.
Ministar pravde BiH, Davor Bunoza, rekao je za Dnevni avaz kako ne postoji međunarodni standard koje bi bilo smjernica za određivanje sjedišta drugostupanjskog suda.
''Mišljenje Venecijanske komisije na prvobitni nacrt Zakon o sudovima BiH također potvrđuje da ne postoje međunarodni standardi za određivanje sjedišta Suda BiH, ali su sugerirali da uzmemo u obzir praktične, ekonomske, razloge prilikom određivanja sjedišta drugostupanjskog suda'', rekao je Bunoza.
Ministar o neovisnosti
Dodao je kako je ključna stvar, koju nastoje regulirati novim Zakonom o Sudu BiH, jeste da uskladimo Sud BIH s međunarodnim standardima, prvenstveno da je drugostupanjski sud u potpunosti neovisan, odvojen od prvostupanjskog suda, a sve ''s ciljem osiguravanja efektivnog, devolutivnog pravnog lijeka strankama pred Sudom BiH''.
''Također, prioritet je bio jasnije i preciznije definiranje nadležnosti suda. Venecijanska komisija je podržala nadležnosti Suda BiH iz nacrta zakona. Sasvim je jasno, da je bitno da dobijemo zakon koji će osigurati potpunu neovisnost drugostupanjskog suda, jasnije nadležnosti Suda BiH u skladu sa međunarodnim standardima'', rekao je Bunoza.
Hina pak piše kako naizgled tehničko pitanje svodi se na prikrivenu bitku za političku kontrolu nad pravosuđem.
Dodik je to obrazlagao tvrdnjama kako bi suci prizivnog odjela u Sarajevu bili izloženi političkim utjecajima te kaže kako bi on u Banja Luci osigurao ''neutralno okruženje''.
''Kada (suci) dođu u Banju Luku, bit će drugačije'', izjavio je Dodik.
Trojka ne pristaje
Čampara mu je sada poručio kako Trojka neće pristati niti na jedan zakon koji bi štetio funkcionalnosti institucija BiH i koji ne bi odgovarao europskim standardima.
''Nema pregovaranja kada je u pitanju država BiH, institucije, Ustavni sud BiH. Strani suci sigurno neće otići dok mi ne postanemo punopravni član EU'', kazao je Čampara.
Hina podsjeća i kako za vladajuću koaliciju neriješeni izazov ostaje i promjena izbornog zakona.
''Europska komisija kao i visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt zatražili su da se odmah provedu tehnike promjene izbornog zakona kojima bi se kroz uvođenje novih tehnologija osigurala bolja kontrola identiteta birača i načina brojanja glasova'', piše Hina.
Pročitajte još
Schmidt je, podsjeća agencija, ovog tjedna pojasnio kako se te promjene moraju izvesti tako da nova pravila budu primijenjena već na ovogodišnjim lokalnim izborima planiranim za listopad.
Predsjedništvo i Čovićeva kritika
HDZ BiH pak inzistira da se u istom paketu odmah riješi i pitanje načina izbora člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata, no Trojka za to sada ne pokazuje spremnost jer želi da se uz to dogovore i rješenja kojima bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava. Za to je pak potrebna promjena ustava, odnosno dvotrećinska većina u parlamentu BiH, koju vladajuća koalicija ne može osigurati.
''Nema bošnjačkog političara koji nije rekao da nije u redu da Bošnjaci biraju Hrvatima predstavnike. Ali, kad to treba napisati na papir simboličnom izmjenom izbornog zakona, svi kažu nije vrijeme za to. Ali, time jako griješe'', kazao je Čović ovog tjedna za portal Bljesak.info.
No Schmidt je u intervjuu za portal Klix kazao kako je siguran da se predstavljanje naroda u Predsjedništvu BiH ne može promatrati samo kroz presudu u slučaju Ljubić, a bez presude Sejdić-Finci.
''Potrebna nam je reforma ustava koja se ne može baš tako izvući iz džepa'', kazao je Schmidt istaknuvši kako to nije povezano s potrebom zaštite integriteta izbornog procesa koja se mora odmah uvesti.
