Evo tko sjedi na dvije fotelje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Istodobno u dvije fotelje u Bosni i Hercegovini sjedi deset osoba koje istovremeno obavljaju dužnosti na koju su neposredno izabrani na Općim izborima 2018. godine, kao i imenovanu dužnost na nekom od razina izvršne vlasti koja nije formirana nakon Općih izbora 2018. nego funkcionira u „tehničkom mandatu“ još od izbornog ciklusa 2014.- 2018. godina, objavila je Koalicija Pod lupom na osnovu uvida u podatke koji su dostavljeni na zahtjev ili su dostupni javnosti.

Koalicija „Pod lupom“ se pismeno obratila navedenim institucijama da potvrdi da ova lica obnašaju navedene funkcije, te dobila pismene odgovore većine institucija da lica zaista i obavljaju navedene funkcije.

Istovremeno, Koalicija „Pod lupom“ je od Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP BiH) tražila mišljenje o tome predstavlja li ovakvo paralelno obnašanje dužnosti, u konkretnih deset slučajeva, kršenje Izbornog zakona BiH, te je li SIP BiH zaprimilo prijave za postupanje po nekom od navedenih slučajeva i kako je SIP BiH odlučilo po tim prijavama.

Potvrđeno je da ''istovremeno vršenje spomenutih funkcija nije u suprotnosti s važećim odredbama Izbornog zakona BiH, obzirom da u konkretnim slučajevima izvršne vlasti na nivou FBiH i HNŽ nisu konstituirane nakon održanih Općih izbora 2018. godine''. Podsjetit ćemo, predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg, bio je jedan od dužnosnika s duplom foteljom jer je bio i premijer i zastupnik u Skupštini HNŽ-a čega se naknadno odrekao.

SIP BiH je Koaliciji „Pod lupom“ potvrdilo da je zaprimila zahtjev za pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti Aljoše Čampare zbog kršenja odredbi Zakona o sukobu interesa u tijelima vlasti FBiH, te člana 1.8. Izbornog zakona BiH, međutim ovaj zahtjev je odbijen kao podnesen od strane neovlaštene osobe. 

''Duple funkcije'' predstavljaju situaciju gdje kandidat ili kandidatkinja na izborima za određeni zakonodavni organ bivaju izabrani u taj organ, dok istovremeno nastavljaju obavljati ranije dobivenu, odnosno imenovanu funkciju u izvršnoj vlasti i to u pravilu iz prethodnog izbornog mandata. Najjednostavnije rečeno, to je situacija kada, u slučaju BiH, osoba biva izabrana npr. u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a istovremeno nastavlja obavljati dužnost ministra u Vijeću ministara.

''Ovo je problematično iz niza razloga. Jedan od razloga može biti da se osoba nađe u situaciji klasičnog sukoba interesa, da odlučuje i donosi odluke o vlastitim rezultatima ili radu ministarstva kojim rukovodi. Dalje, ovime se narušava princip nespojivosti istovremenog obavljanja funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, koja je definirana i Izbornim zakonom BiH gdje se kao izuzetak navodi da je ovakva situacija moguća samo 'u periodu dok se ne konstituiraju izvršni organi vlasti izabrani na redovnim izborima u istom izbornom ciklusu''', navodi Koalicija.

Dodaje se kako u ovakvim situacijama predstavlja problem to što niti jednim propisom nije definiran rok za formiranje izvršne vlasti nakon provođenja izbora, a što dovodi do situacije da je npr. izvršna vlast formirana nakon izbora 2014. godine i dan danas u tehničkom mandatu na razini Federacije BiH zbog nemogućnosti postizanja dogovora oko formiranja izvršne vlasti nakon provedenih Općih izbora 2018. godine. 

''Na prvu, rekli bismo situacija koja se može dogoditi samo u BiH. No, to nije tako. Ono što je karakteristično za BiH jeste da trenutno ne postoje zakonski mehanizmi koji bi spriječili ovu pojavu, a koji bi pri tome zadržali i zadovoljili najbolje interese svih uključenih – prije svega funkcionalnosti i efikasnosti sistema izvršne i zakonodavne vlasti, ali i interesa neposredno izabranih zvaničnika i zvaničnica kojima su birači/ice neposredno dali povjerenje na izborima da zastupaju njihove interese'', navodi Koalicija Pod Lupom.

Preporuka Koalicije „Pod lupom“ u ovom smislu jeste da se Izbornim zakonom BiH predvidi institut ''zamjenskog zastupničkog mandata'' kako bi se izbjegle situacije da jedna osoba u isto vrijeme obavlja dužnost u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

''To bi u praksi značilo da osoba koja je dobila mandat u zakonodavnoj vlasti na neposrednim izborima, može odabrati da nastavi obavljati ranije imenovanu funkciju u izvršnoj vlasti do momenta dok se ne uspostavi nova izvršna vlast. U međuvremenu, na mjesto te izabrane osobe zamjenski mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu/kinji s liste kandidata/kinja istog političkog subjekta iz iste izborne jedinice, te ta osoba praktično zamjenjuje prvobitno izabranog sve dok on/ona obavlja funkciju u izvršnoj vlasti. Nakon prestanka obavljanja izvršne funkcije, prvobitno izabrana osoba može 'aktivirati' svoj mandat u zakonodavnom organu u koji je izabrana na neposrednim izborima'', navodi Koalicija Pod lupom.   

Institut ''zamjenskog mandata'', navodi Koalicija, čini se kao dobar balans zaštite i javnog interesa i interesa birača da ih predstavlja njihov neposredno izabrani predstavnik.

''Postojanje ovakvog instituta nije neobično u izbornim zakonodavstvima, a možda i najbliži primjer imamo u susjednoj Hrvatskoj gdje je postojanje „zamjenika zastupnika“ propisano Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, te gdje je ta mogućnost predviđena upravo iz razloga nespojivosti obavljanja funkcija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti'', navedeno je.