Francuska i Njemačka ublažile zahtjeve u pogledu prihvata migranata

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlade članica Europske unije koje odbijaju primiti migrante mogle bi umjesto toga platiti da budu izuzete iz sustava podjele migranata među članicama bloka, predložile su Francuska i Njemačka u četvrtak nastojeći okončati dugotrajne razmirice zbog migracije.

Ta mjera odražava nestrpljivost u pogledu napretka u reformi pravila EU-a za dobivanje azila uoči izbora za Europski parlament u svibnju, rekli su diplomati.

Svrha te mjere jest smanjiti razlike između država u središnjoj Europi koje se boje da bi takve promjene mogle potaknuti dolazak još većeg broja migranata, i onih poput Italije, gdje su mnogi tražitelji azila došli do Europe i koja je, po sadašnjim pravilima, odgovorna za njihov smještaj, prenosi Hina.

Prema dokumentu koji kruži među ministrima unutarnjih poslova zemalja EU-a u Bruxellesu a na uvid je dobio Reuters, zemlje u koje su migranti prvotno ušli bile bi odgovorne oko osam godina - manje od 10 godina koliko je prije predlagao Berlin. Njemačka je primila glavninu ljudi koji su prvi stigli u Europu došavši u Grčku ili Italiju.

I u daljnjem ustupku Rimu, trebalo bi postojati posebno pravilo za ljude koji su stigli nakon što su pokupljeni na moru - talijanska populistička vlada odbila je pustiti da brodovi s migrantima pristanu u njihove luke kako se ne bi morala njima baviti.

Vlade bi dalje imale obvezu prihvatiti tražitelje azila iz drugih zemalja EU-a, no iznimke bi mogle biti ako države poduzmu "alternativne mjere solidarnosti".

To znači da bi te zemlje uplaćivale u proračun EU-a ili platile za razvojne projekte u Africi, rekli su diplomati nastojeći okončati podjele među državama EU-a poput Njemačke, koja je voljna prihvatiti migrante, i istočnoeuropskih zemalja poput Mađarske, koja odbija jamčiti azil.

Dosad je ove godine putem Sredozemlja došlo manje od 100.000 migranata, prema podacima UN-a, no njihov priljev 2015. na koji je blok bio nepripremljen, zaoštrio je stavove južnih i istočnih europskih zemalja protiv migracije.

U dokumentu se navodi da bi EU trebao imati prikladan mehanizam da se izbjegnu situacije u kojima bi sve vlade EU-a izabrale platiti kako bi se izvukle od svake odgovornosti te da bi trebalo postaviti osmogodišnje razdoblje za bilo kakvu vrstu aranžmana.

Predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani rekao je u listopadu da bi više novca za razvoj Afrike mogao biti prihvatljiv kompromis za istočnoeuropske, nekadašnje komunističke zemlje koje odbijaju prihvatiti migrante, uglavnom iz muslimanskih zemalja.

Njemačka, Francuska i Nizozemska prije su zahtijevale solidarnost svih članica EU-a, no sada su otvorenije prema mogućnosti da se druge članice mogu novčano iskupiti i isključiti iz sheme o raspodjeli migranata, koju je prvotno postavila Europska komisija u nizu prijedloga 2015.

Vjerojatno će za svaki politički dogovor trebati vremena, rekli su diplomati, posebice stoga što su mađarski premijer Viktor Orban i euroskeptična talijanska vlada svoj politički imidž izgradile na antiimigracijskoj politici.