Gdje je novac od naknada za prirodne nesreće?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Jučer je obilježen Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa. Postojeći pravni okvir u Bosni i Hercegovini ne daje dobaru osnovu za prilagođavanje klimatskim promjenama tako da nadležni mogu bez ikakvog pokrića uvjeravati građane da sistem nije zakazao.

Koliko je državna vlast pasivna u procesu prilagođavanja klimatskim promjenama, svjedoči Konvencija za države u razvoju prema kojoj ove države, između ostalog, mogu tražiti stručnu i financijsku pomoć za adaptaciju klimatskim promjenama. S naglaskom na poljoprivredu koja i najviše trpi.

Umjesto toga, da Vijeće ministara BiH nikada nije radio na tome, pokazuju razmjere posljednje nesreće koja je odnijela najmanje 25 života, kritizira profesor u mirovini i i član jednog od timova za pripremu Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, Aleksandar Knežević, piše N1.

''Ne smije se desiti da doživimo ovu prirodnu katastrofu i nesreću pa da onda djelujemo. Zna se koliko će temperatura rasti, zna se da ćemo imati padavina za 40% manje, zna se da ćemo imati česta nevremena, itd. Na jednom skupu, jedan Japanac dao mi je kartu Čapljine 2001. voda na ulicama Čapljine. Ako se podigne nivo mora za dva metra jer je Čapljina na dva metra nadmorske visine, što će se desiti? Jesu li vlasti u Čapljini to znaju? Jesu li uzeli u obzir kod planiranja?”, upitao je Knežević.

Vlasti u BiH ne djeluju preventivno

Da, već tradicionalno, vlasti u BiH ne djeluju preventivno stava je i profesor na Univerzitetu u Tuzli, Nedim Suljić.

''Vlast u BiH, nažalost, pokušava da skuplja samo određene poene i ovo što se desilo pred izbore, dva dana pred izbore, vidjeli smo da su predstavnici vlasti dotrčali u zagrljaj stanovništvu, međutim, već od ponedjeljka ih nije bilo nigdje na terenu. Narod je ostao sam s ljudima koji su dobrovoljno došli da pomognu'', istaknuo je Nedim Suljić, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu u Tuzli.

Preplitanje nadležnosti na terenu samo je jedna od kritika nadležnima koji uvjeravaju da sistem nije zakazao. Točno je da na terenu vlada kaos, ali treba imati u vidu i razmjere nesreće, kažu iz Inženjerske komore Federacije BiH. I uvjeravaju da će kroz plan prevencije dati sve od sebe da ovu situaciju u budućnosti poprave.

''U našoj inženjerskoj komori imate inženjere koji su bili uključeni u poplave 2010., 2014., imamo ogromno iskustvo, važno je da smo prepoznati kao Inženjerska komora FBiH i da sada kada smo konkretno dobili naredbu, imat ćemo s terena puno materijala i radit ćemo na planu prevencija. To je jako važno jer svi mi smatramo da je jako dobro da imamo građane i da je solidarnost uvijek na terenu, ali struka i oni koji su zaduženi i odgovorni, moraju preventivno djelovati”, istakla je Sanela Klarić, predsjednica Inženjerske komore Federacije BiH.

Na osnovu informacija na terenu, sačinjavaju i preporuke.

''Naprimjer, kako da se riješi željeznički saobraćaj, a u isto vrijeme imamo pitanje kamena. Na jednoj lokaciji imate višak kamena koji se vozi i umjesto da se vozi na deponije, mi tražimo da to odmah ide na neku drugu lokaciju gdje je potreban kamen'', dodala je Klarić.

Stranačko uhljebljavanje

Osim što stranačko uhljebljavanje često guši glas struke profesor Knežević ukazuje i na praksu bh. vlasti da, zbog neznanja, često djeluju u korist bogatih država.

''U travnju ove godine donesena je odluka Vijeća ministara BiH da se smanje carine na uvoz električnih automobila. U obrazloženju piše zato što električni automobili manje zagađuju zrak. U obrazloženju miješaju klimatske promjene i zagađivanje zraka, to su dva različita pojma. Električni automobili više zagađuju zrak od standardnih posljednje generacije, ali nemaju emisiju stakleničkih plinova. Nama to nije prioritet, ali jedan od najbogatijih ljudi svijeta je rekao: ‘morate nam smanjiti carinu da ja mogu i u BiH da izvozim svoje automobile''', poručio je Knežević.

Da nedostatak političke volje usporava provođenje zaštitnih mjera na terenu, stava su i ekološki aktivisti.

''I ptice na grani znaju da što se od šume uzima, šumi se mora i vratiti, a naša vlast samo uzima. Sječa šuma koja se često odvija ilegalno predstavlja prirodnu barijeru koja štiti od erozije tla i poplava. U HNK mi nemamo ni kantonalni zakon o šumama, a imamo četiri šumarska poduzeća koja posluju u uvjetima totalnog bezakonja'', kazala je Azra Šehić-Kustura, iz resursnog AARHAUS centra u BiH.

A u uvjetima bezakonja, čini se, troši se i novac prikupljen od 2014. godine, u vidu različitih naknada za prirodne nesreće. Više od pola milijarde KM prikupljeno je u periodu od 10 godina, no, kantonalne vlade ga, tvrde upućeni, nerijetko preusmjeravaju na isplate plata, stimulacije i razne promocije. U koje namjene je utrošen naši sugovornici ne znaju, ali znaju da je opravdanost sumnje na mjestu.

''S pravom se možemo pitati gdje su ta sredstva otišla, jer ne vidimo znatne promjene na terenu. Kritike i građana i organizacija su opravdane jer pritisak koji mi možemo i kao javnost i kao civilni sektor izvršiti je ključan za našu budućnost'', ustvrdila je Šehić-Kustura.

Kako imati povjerenja u sistem u kojem, ni 2014. godine, kao ni sada, za izgubljene živote nitko nije preuzeo odgovornost?

''Je li neko odgovarao što je izgradio objekt nezakonito? U zakonu o vodama stoji jasno da pored riječnih tokova prve kategorije morate odmaći građevinski objekt najmanje 15 metara. Kod nas su građevinski objekti uz samu rijeku. Običnim pogledom na zakon vidite da je nešto nelegalno'', smatra Edin Hrelja, šef Odsjeka za geografiju PMF-a u Sarajevu.

Dok je više propusta nego rješenja, ono što je sigurno jeste da na ovome neće stati.