Godišnjica Cutileirovog plana: Tko je kriv za rat?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan 1992. godine portugalski diplomat José Cutileiro predočio je, u ime EU, plan za etničku kantonizaciju BiH, koji je podrazumijevao njezinu nezavisnost, ali je tadašnji bošnjački čelnik Alija Izetbegović prvo prihvatio, pa odbacio taj prijedlog.

Bio je to, podjeća Srna, posljednji mirovni plan potpisan prije početka rata u BiH. U ime srpske strane plan je 18. ožujka verificirao Radovan Karadžić, u ime Hrvata Mate Boban, a u ime bošnjačke strane Alija Izetbegović.

Međutim, na nagovor tadašnjeg američkog veleposlanika Warrena Zimmermanna, Izetbegović je desetak dana kasnije povukao potpis, što je dovelo do početka rata.

Taj plan, po kome je BiH trebalo da postane decentralizirana država u kojoj bi svi kantoni bili podijeljeni po nacionalnoj osnovi, podrazumijevao je njezinu neovisnost. 

Naime, srpski predstavnici prihvatili su da izađu uz Jugoslavije pod uvjetom da Srbi dobiju svoje autonomije unutar BiH, piše Srna tvrdeći kako ''taj podatak potpuno demantira višegodišnje optužbe da su Srbi krivci za rat, jer su, navodno, odbijali nezavisnost BiH''.

Dana 28. ožujka 1992. godine, nakon sastanka sa Zimmermannom u Sarajevu, Izetbegović je povukao potpis i iskazao protivljenje bilo kakvoj podjeli BiH. Međutim, tri i pol godine poslije u Daytonu, Izetbegović je potpisao entitetsku podjelu BiH, koja se dobrim dijelom oslanjala i na Cutileirov plan.

Srna navodi kako su bošnjački predstavnici odbili četiri od pet mirovnih planova za BiH, koji su im predočeni prije i tijekom trajanja sukoba.

Prvo je odbijen srpsko-muslimanski dogovor koji je predviđao da BiH ostane u Jugoslaviji sa Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom i da se na zajedničkoj razini vlast dijeli prema republičkom i nacionalnom ključu, a da zauzvrat ne bude nikakve podjele unutar BiH.

Taj plan su dogovorili srpski lideri s muslimanskim predstavnicima Muhamedom Filipovićem i Adilom Zulfikarpašićem. Izetbegović ga je prvo podržao, pa odbio.

Zatim je Izetbegović odbio Cutileirov plan, pa tijekom ratnih sukoba još dva plana - Vance-Owenov plan o kantonizaciji (s više kantona nego u Cutileirovom planu) i Owen-Stoltenbergov o tri nacionalna kantona.

Tek u Daytonu, muslimanska strana je, nakon tri i pol godine rata, prihvatila plan koji je, također, dijelio BiH po nacionalnom ključu, ali s mnogo većim ovlastima entiteta i kantona nego što su to predviđali raniji planovi.

José Cutileiro je u više navrata javno optužio Izetbegovića da je sabotirao mirovni plan i tako uveo BiH u rat.

"Kad se usporedi moja mapa i ona koja je dio Daytonskog mirovnog sporazuma iz studenog 1995. godine, vidi se da je, poslije tri i pol godine ratovanja, rezultat skoro isti. Mnogi životi su mogli biti sačuvani", rekao je Cutileiro.

Isticao je kako je za situaciju u BiH 1992. godine bilo apsurdno kriviti isključivo Srbe, jer su sve tri strane bile odgovorne.

"Pitanje je bilo - možemo li imati unitarnu BiH ili BiH iz tri dijela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodijelna BiH može uspjeti, što je potvrdio i Daytonski mirovni sporazum", ocijenio je.

Cutileiro je u više navrata optužio Izetbegovića da je izazvao rat i masovne žrtve, odbacujući sporazum koji je prethodno potpisao. Opisao je Izetbegovića kao osobu koja laže, odnosno - jedno govori u javnosti, a drugo privatno.