Gordan Grlić Radman: BiH treba biti nagrađena zbog proevropskih političara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ostavljanje Bosne i Hercegovine sa strane u europskim integracijama obeshrabrilo bi proeuropske lidere u toj zemlji i ohrabrilo one iz trećih zemalja koji žele da BiH potpadne pod utjecaj onih koji nemaju isti program kao Europa, izjavio je sinoć hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

"Treba ohrabriti proeuropske političare da nastave s reformama i sigurno je da bi ostavljanje BiH sa strane njih obeshrabrilo i ohrabrilo one iz trećih zemalja koji smatraju da zemlja treba pasti pod utjecaj onih koji nemaju istu agenda kao Europa", rekao je Grlić Radman nakon sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU.

Ministri vanjskih poslova razgovarali su danas u Bruxellesu o ruskoj agresiji na Ukrajinu i o stanju u Izraelu, Pojasu Gaze i regiji te razmijenili mišljenja o stanju u Sahelu i vanjskoj dimenziji privredne sigurnosti.

"BiH treba biti nagrađena zbog proeuropskih političara"

Iako proširenje, o čemu će danas razgovarati ministri za europske poslove, nije bilo danas na dnevnom redu, ministar Grlić Radman je rekao da je u svojoj intervenciji, kada je govorio o pomoći Ukrajini, snažno podržao Bosnu i Hercegovinu.

"U okviru rasprave o Ukrajini, kada se govorilo o podršci toj zemlji za otvaranje pristupnih pregovora, ja sam rekao da se Hrvatska snažno zauzima za početak pregovora s Ukrajinom, Moldavijom, ali i s Bosnom i Hercegovinom jer ona treba biti nagrađena zbog proeuropskih političara", rekao je Grlić Radman.

Dodao je da samo otvaranje pristupnih pregovora s te tri zemlje ne bi značilo da bi one vrlo brzo postale članicama, nego da bi one tijekom toga procesa ispunjavale potrebne kriterije. "Ako one budu ostavljene izvan pristupnog procesa, to neke treće zemlje mogu shvatiti kao slabost EU", kaže Grlić Radman.

Ishod ovotjednog summita krajnje neizvjestan

Vijeće za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove država članica, danas će razgovarati o pitanju proširenja. Ukrajina i Moldavija imaju podršku većine zemalja, ali se Mađarska protivi otvaranju pregovora s Ukrajinom. Što se tiče BiH, ona također ima podršku dijela zemalja članica, ali nema suglasnosti koja je potrebna za odluku.

Očekuje se da će Vijeće za opće poslove "primiti na znanje" preporuke Europske komisije da se otvore pristupni pregovori s Ukrajinom i Moldavijom, dok je BiH dobila uvjetnu preporuku. To "primanje na znanje" znači da će odluka biti prepuštena čelnicima država članica koji se sastaju u četvrtak i petak na summitu u Bruxellesu.

Ishod toga summita po pitanju proširenja je krajnje neizvjestan i puno ovisi o tome kako će se postaviti mađarski premijer Viktor Orban, koji je više puta zaprijetio vetom na početak pregovora s Ukrajinom, kao i na paket financijske pomoći toj zemlji.