Primarni strateški dokument
Građani i struka suglasni kako Banjoj Luci što prije treba novi Urbanistički plan
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Grad Banja Luka u kojem živi oko 200.000 stanovnika ima Urbanistički plan još iz daleke 1975. godine, a istovremeno se užurbano grade stambene zgrade na osnovu čestih izmjena regulacijskih planova.
Stručnjaci, ali i građani sve češće tvrde kako je neophodno što prije da se usuglasi u široj javnosti novi Urbanistički plan kako bi na transparentan način svi znali kako će se grad razvijati u narednih 15 godina.
- Investitor kupi zemljište u gradskom naselju na kom je bila jedna kuća, odnosno jedno kućanstvo. Izlobira izmjenu regulacijskog plana i na tom mjestu napravi zgradu od šest katova, a priključi se na postojeću infrastrukturu u ulici. Takvih primjera je mnogo i sve ih je više, pa zato čim jača kiša padne imamo izlijevanje podzemnih voda - kaže Banjolučanka Dragana P.
Što prije donijeti Urbanistički plan
Saša Čvoro, dekan Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, suglasan je kako je neophodno što prije donijeti Urbanistički plan grada.
- Urbanistički plan treba usuglasiti sa svim instancama koje postoje u lokalnoj samoupravi.To je preko javnih rasprava, nacrta i da se tek onda s tim krovnim dokumentom usuglasi niža regulativa, a to su prije svega regulacijski planovi - objašnjava Čvoro.
On napominje kako Pravilnik o sadržaju i kontroli tehničke dokumentacije Republike Srpske jasno propisuje kako je krovni dokument na razini svake lokalne samouprave Urbanistički plan.
Posljednji doneseni Urbanistički plan grada Banja Luke je onaj iz 1975. i važio je do 1990. godine, a poslije su predlagani određeni nacrti.
- Ako sam dobro upućen, trenutno je u fazi izrada novog urbanističkog plana koji je pokrenut prije nekoliko godina. Kada bude usvojen, iz tog krovnog dokumenta treba ishoditi sve ostale regulacijske planove - navodi Čvoro.
Kaže kako svatko može predložiti inicijativu za izradu, odnosno izmjenu regulacijskog plana i da se to događa na razini Skupštine grada.
Zajednička inicijativa
- U tom smislu je potpuno legitimno pravo da iz određenih interesa, koji mogu privatni, javni, zajednički krene pokretanje inicijative. Možda jeste zaista problem koliko se struka pita o svemu tome u kom pravcu ide grad Banja Luka - naglašava Čvoro.
Dodaje kako iz Urbanističkog plana, koji se donosi na razdoblje od 15 godina, svi građani mogu jasno vidjeti kako se u tom razdoblju planira razvijati njihov grad, odnosno gdje će biti stameno-urbane zone, s kojim sadržajem, a gdje industrijske i slično.
Dekan Čvoro na kraju kaže kako ovaj fakultet stoji na raspolaganju da pomogne i doprinese razvoju grada Banja Luka.
Inače, zgrada Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, čiji je autor upravo Saša Čvoro, predstavlja BiH na konkursu za dodjelu 33. međunarodne Graditeljske nagrade Cemex, kojom se nagrađuju najkvalitetniji građevinski projekti na svjetskoj razini. Dodjela priznanja zakazana je za kraj godine u Meksiku.
Istovremeno, gradska administracija je na javni uvid izložila nekoliko planiranih izmjena regulacijskih planova u gradskoj zoni.
Planirane izmjene izazvale su nezadovoljstvo građana jer se, tako, u samom središtu, na lokaciji stare autobusne stanice, planira graditi neboder.
Angažirani stručnjaci
U drugom naselju koje je u izgradnji iz Regulacijskog plana se briše gradnja osnovne škole i smanjuje se objekt vrtića, a dodaju se stambene zgrade. U trećem se na zelenoj površini želi sagraditi neboder.
U svim ovim naseljima građani su angažirali stručnjake i pišu primjedbe na predložene izmjene, nakon čega će biti organizirane javne rasprave.
Konačnu riječ trebaju donijeti zastupnici.
U javnosti se pojavila i inicijativa bivšeg gradonačelnika Banje Luke Igora Radojičića da se stavi moratorij na izmjene regulacijskih planova dok se ne donese novi Urbanistički plan.
Primarni strateški dokument
- Podsjećam kako smo za vrijeme mog mandata došli do nacrta urbanističkog plana poslije 50 godina. Za tri godine u ovom mandatu nisu uspjeli zbog interesa krupnog kapitala usvojiti novi Urbanistički plan. Taj plan bi trebao postaviti kakva-takva pravila i red u gradu oko katnosti, zona, prioriteta gradnje, oko prometnica, parkiranja i slično - ističe Radojičić.
Dodaje kako je "ovaj primarni strateški dokument" neophodno donijeti u sljedećem sazivu.
- Sada tko god skupi 16 ruku u Skupštini Grada, računa kako će promijeniti regulacijski plan. To ne valja za grad - poručuje Radojičić.
