Uoči posjete
Grlić Radman dolazi u BiH: Netko ne želi konstitutivnost
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Stabilna, funkcionalna i prosperitetna BiH od najveće važnosti za Hrvatsku kao susjednu zemlju, ali i regiju, te za EU u cjelini'', rekao je u intervjuu za Nezavisne novine hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman koji će danas službeno posjetiti Sarajevo.
Grlić Radman je rekao kako je Hrvatska u ožujku na zasjedanju Vijeća za vanjske poslove EU predstavila non-paper o BiH zajedno s još pet država članica Europske unije.
BiH mora ostati u fokusu EU
''U njemu smo izložili pregled trenutne situacije u BiH te naglasili potrebu za zajedničkim pristupom EU, a s krajnjim ciljem pomoći BiH u postizanju statusa kandidatkinje za članstvo u EU. Dakle, u njemu pozivamo sve države EU da zajednički pomognemo BiH u provođenju nužno potrebnih reformi za približavanje željenom statusu kandidata za članstvo, a što je sigurnosni i geostrateški interes ne samo Hrvatske, već i same Europske unije. Pritom smo dali niz preporuka za djelovanje kako bi se ekonomski, politički i demografski izazovi što djelotvornije počeli rješavati'', rekao je.
Hrvatski je ministar banjalučkim novinama rekao kako stalno apelira da BiH mora ostati u fokusu EU.
''Smatramo da bi bilo konstruktivno da BiH, uz provedbu ključnih reformi koje će joj omogućiti ostvarivanje statusa kandidata za članstvo u EU, riješi i pitanje reforme Izbornog zakona prije općih izbora 2022. godine, a s ciljem relaksiranja političkog prostora i brže uspostave svih razina vlasti nakon općih izbora iduće godine. Hrvatska će također kao susjed, prijatelj i iskren partner odlučno podupirati davanje BiH statusa kandidatkinje za članstvo u EU jer proces pristupa u EU je najbolji okvir za dalji napredak zemlje'', rekao je.
Naveo je kako je ipak za adekvatan pozitivan pomak u tome smjeru nužno usredotočiti se na reforme koje su navedene kao zahtjevi u Mišljenju Europske komisije.
Ustavni temelji
Grlić Radman kaže kako su naši međusobni dobri bilateralni odnosi od najvećeg značaja za Hrvatsku.
''Sukladno tome, bezuvjetno podupiremo stabilnost i teritorijalnu cjelovitost BiH, i to kao države u kojoj su jednakopravni svi njezini konstitutivni narodi te svi njezini građani. Dakle, podržavamo ustavne temelje BiH, odnosno odredbe Pariško-daytonskog mirovnog sporazuma. A što se tiče kontinuiranog napretka prema euroatlantskim integracijama, u tom procesu BiH zasigurno nema većeg zagovornika od Hrvatske. Naravno, kao i kod svih prijateljskih odnosa postoje određena otvorena pitanja, ali je važno da oni ne opterećuju naše odnose'', rekao je.
Govoreći o posjeti rekao je kako je to razlog zbog kojeg je odlučio posjetiti BiH.
''Htjeli smo pokazati da želimo intenzivnije raditi na njihovom rješavanju u duhu dobrosusjedskih odnosa, ali i u europskom duhu. S druge strane, naši bilateralni odnosi nemaju samo političku dimenziju, već su nam važna i ostala društvena područja života, a poglavito tu mislimo na još bolju gospodarsku suradnju. S obzirom na ekonomske poteškoće izazvane pandemijom korona virusa, želimo proširiti opseg naše gospodarske suradnje na brojnim područjima poput energetike, telekomunikacija i infrastrukture'', rekao je.
Čvrsta spona
Hrvatski ministar, između ostalog, rekao je kako su Hrvati u BiH ''povijesno autohtoni narod i jedan od tri konstitutivna naroda te nesumnjivo čvrsta spona između Hrvatske i BiH''.
''Nažalost, u određenim političkim krugovima postoje tendencije koje idu za tim da BiH ne bi trebala biti država njezinih konstitutivnih naroda i svih njezinih građana, odnosno onakva kakva je ustavno definirana u Pariško-daytonskom mirovnom sporazumu. Mi nedvojbeno znamo da poštivanjem toga mirovnog sporazuma BiH može ostvariti funkcionalno i stabilno društvo i nastaviti svoj put prema euroatlantskim integracijama. Prema našem mišljenju, izgradnja povjerenja i suradnja između konstitutivnih naroda, kao i zadovoljstvo konstitutivnih naroda njihovim položajem, temeljni su preduvjeti stabilnosti, prosperiteta i europske perspektive BiH'', rekao je, između ostalog, Grlić Radman za Nezavisne novine.
