Grlić Radman predstavio ''non-paper o Bosni i Hercegovini''

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Neslužbeni diplomatski dokument o Bosni i Hercegovini, čiji je pokretač Hrvatska, naišao je na dobar prijem kod ministara vanjskih poslova država članica EU-a, izjavio je u ponedjeljak hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Grlić Radman predstavio je u ponedjeljak na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a neslužbeni diplomatski dokument, ''non-paper'' o Bosni i Hercegovini, koji je pokrenula Hrvatska, a pridružilo joj se još pet zemalja – Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Cipar.

''Svi ministri su dobili dokument, koji je dobro prihvaćen i svi su ga pohvalili'', rekao je Grlić Radman nakon završetka sastanka.

Dodao je da je inicijativa pokrenuta prije tri, četiri mjeseca i dokument je usuglašavan sa zemljama koje su bile sklone podržati ga. Ministar Grlić Radman kaže da je o tom dokumentu razgovarao s nizom ministara, među inim, i s francuskim i njemačkim šefovima diplomacije, koji ga također podržavaju.

Taj dokument bit će podloga za raspravu o Bosni i Hercegovini o kojoj će se raspravljati na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u okviru rasprave o zapadnom Balkanu.

''Hrvatska je pokretač ove inicijative kojom želimo predstaviti Bosnu i Hercegovinu kao važno pitanje za Europsku uniju, koja bi trebala biti vidljivija na geopolitičkom prostoru jugoistoka Europe'', rekao je Grlić Radman.

Ministar je istaknuo da je Hrvatska zemlja koja je najzainteresiraniji i najiskreniji zagovaratelj euroatlantskog puta Bosne i Hercegovine.

U non-paperu se ističe da BiH mora ostati u središtu pozornosti EU-a, da je članstvo te zemlje u EU-u i prioritet i težnja, a da bi se to ostvarilo potrebna je sveobuhvatna transformacija cijelog društva.

Jedan od prvih ciljeva na tom putu je stjecanje kandidatskog statusa, za što je potrebno ispuniti 14 prioriteta koje je definirala Europska komisija. U dokumentu se kaže da je Bosna i Hercegovina utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda i svih njezinih građana bez obzira u kojem dijelu države žive.

Kako bi ispunila političke kriterije, Bosna i Hercegovina mora provesti presude Europskog suda za ljudska prava.

''Fragmentirani politički krajolik, kao i ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini često uzrokuje funkcionalnu blokadu institucija i nazadovanje u ključnim reformama. Samo uz čvrsto sidrenje za europske vrijednosti i i standarde građanskih i političkih prava sva tri konstitutivna naroda i svih njezinih građana, država može ojačati svoju stabilnost i napredovati. Da bi se to ostvarilo, ključne reforme, uključujući reformu izbornog zakona trebaju biti usvojene bez daljnjih odgađanja prije općih izbora 2022. godine'', kaže se u dokumentu.

U dokumentu se dodaje da novi izborni zakon u BiH treba biti u skladu s europskim standardima i s preporukama OESS-a i Venecijanske komisije, kako bi se izbjegle “bilo kakve manipulacije u izbornom procesu”.

''Želimo da Bosna i Hercegovina napravi odlučujući i održivi korak prema političkoj stabilnost, funkcionalnom tržišnom gospodarstvu i blagostanju svih njezinih građana. Stabilnost, sigurnost, prosperitet i funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države od najveće je važnosti ne samo za njezine neposredne susjede, nego i za regiju, EU i cijelu Europu”, kaže se u dokumentu.

Također se ističe da BiH treba provesti ekonomske reforme te raditi na učinkovitoj politici o migracijama.

U tom smislu, kaže se u dokumentu, za uspješno zaustavljanje ilegalnih migracija potrebno je osigurati učinkovitu zaštitu granica, poboljšati postupke povratka i readmisije, razviti sustav registracije i nadzora te istodobno osigurati humanitarnu pomoć ranjivim osobama i tražiteljima azila.