Ministrica Gudeljević okupila akademsku zajednicu zbog lustracija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Okrugli stol o temi "Lustracija između fašizma i antifašizma" održan je u srijedu u Sarajevu u organizaciji ministrice civilnih poslova Bosne i Hercegovine Ankice Gudeljević.

Cilj okruglog stola, kako je istaknuto, jeste otvoriti politička pitanja koja nikada u javnosti nisu otvorena na znanstveno relevantan način, kroz argumentiranu raspravu neistomišljenika.

Ministrica Gudeljević je ukazala na važnost razgovora o problemima koji se pojavljuju u bh. društvu.

''Htjeli smo, prije svega da čujemo stav profesora, akademske zajednice, jer događanja na sarajevskim ulicama i napadi na Katoličku crkvu su pokazali da u BiH imamo i te kako otvorenih tema o kojima trebamo razgovarati kako bismo se bolje razumjeli, kako bismo izbjegli sve moguće tenzije i ostvarili bolji suživot'', kazala je Gudeljević u izjavi za medije.

Smatra da takvu vrstu razgovora i dijaloga ne treba voditi na ulici, da to nisu problemi koji se mogu riješiti na ulici, već da pitanja i probleme treba rješavati za stolom, dijalogom, argumentirano iznijeti stavove.

''Upravo je to ono što mi danas radimo i to nas je ponukalo da organiziramo okrugli sto o temi 'Lustracija između fašizma i antifašizma' gdje smo pozvali predstavnike akademske zajednice da argumentirano, stručno i stručno iznesu ono što imaju reći o ovoj temi, da otvoreno razgovaramo o svim nesuglasicama koje postoje, kako bismo sutra osigurali bolji život u BiH'', istaknula je Gudeljević.

I rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj mišljenja je da su ovakvi skupovi potrebni kako bi se konzultirala struka i čulo mišljenje i stavovi šire akademske zajednice kada su u pitanju recidivi prošlosti koji nam, kako je kazao, uveliko otežavaju zajedničku budućnost koja ne smije biti opterećena stereotipima.

''Smatram da akademska zajednica i sveučilišta u BiH moraju dati veći doprinos boljem razumijevanju fenomena i jasnije razgraničiti što je to u stvari totalitarizam, a što patriotizam, kako bismo kao društvo mogli na vrijeme otkriti pojavu novih 'izama', jer, kako je to primijetio hrvatski filozof i teoretičar kulture Boris Buden 'fašizam sutrašnjice neće imati lik fašizma iz prošlosti''', kazao je Škrijelj.

U tom smislu je rektor Sveučilišta u Mostaru Zoran Tomić je podsjetio na Rezoluciji o europskoj savjesti i totalitarizmu koju je donio Europski parlament, a u kojoj je istaknuto da 'nijedno političko tijelo ili politička stranka nemaju monopol na interpretaciju povijesti, niti mogu tvrditi da su objektivna, službena politička tumačenja povijesnih činjenica ne bi smjela biti nametnuta odlukama donesenim većinom glasova u parlamentima'.

''To je ključna normativna odrednica Rezolucije kojom se mogućnost zloupotrebe povijesnih interpretacija, nametanja kolektivne krivnje ili prešućivanja zločina u potpunosti označava kao praksa nespojiva s europskim vrijednostima'', rekao je Tomić.

Stoga, zaključio je, izuzetno je važno vratiti se pozivu usvajanja i implementiranja europskih, zapravo temeljnih civilizacijskih vrijednosti i onda će nam biti razvidno koliko smo daleko od tih ideala.

Sudionici okruglog stola, akademici i profesori, Gajo Sekulić, fra Mile Babić, Sedad Bešlija, Ugo Vlaisavljević, Franjo Topić, Željko Vujadinović i drugi, u panel diskusijama nastoje odgovoriti na pitanja kao što je: teret naslijeđa ideoloških interpretacija prošlosti, zagonetni karakter totalitarizma, naslijeđe jugoslovenskog socijalizma, aktualne konfrontacije kao trajne matrice interpretacije prošlosti.