Zakon po Čoviću
HDZ dostavio svoj prijedlog Izbornog zakona
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) poslala je preko svojih članova u Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona svoj prijedlog izmjena ovog bitnog zakonskog akta.
Izmjene se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH te Doma naroda BiH, a HDZ uvodi nova tzv. ad hoc izborna područja.
"Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C", navodi se.
Pročitajte još
Ad hoc izborna područja
Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, po ovom prijedlog izabran bi bio kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C, prenosi "Avaz".
"Ako kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat s popisa bošnjačkih kandidata po broju glasova i tako do kraja popisa dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ako niti jedan bošnjački kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova - navodi se.
Isto je i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ako kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat s popisa hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja popisa dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ako niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.
U dijelu prijedloga koji tretira izbor Doma naroda FBiH, što je jedno od ključnih pitanja, broj izaslanika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po županijama/kantonima uzimajući u obzir posljednji popis stanovništva raspoređuje se na sljedeći način:
Zakonodavna tijela
a) 17 zastupnika iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona tako da Tuzlanska bira četiri zastupnika, Sarajevska četiri zastupnika, Zeničko-dobojska tri zastupnika, Unsko-sanska tri zastupnika, Hercegovačko-neretvanska jednog zastupnika, Srednjobosanska jednog zastupnika i Bosansko-podrinjska jednog zastupnika.
b) 17 zastupnikaiz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona tako da Hercegovačko-neretvanska bira pet zastupnika, Srednjobosanska četiri zastupnika, Zapadnohercegovačka tri zastupnika, Hercegbosanska dva zastupnika, Zeničko-dobojska jednog zastupnika, Posavska jednog zastupnika i Tuzlanska jednog zastupnika.
c) 17 zastupnika iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona tako da Sarajevska bira četiri zastupnika, Herceg-bosanska tri zastupnika, Unsko-sanska tri zastupnika, Tuzlanska dva zastupnika, Hercegovačko-neretvanska dva zastupnika, Zeničko-dobojska dva zastupnikai Srednjobosanska jednog zastupnika.
d) 7 zastupnika iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona tako da Sarajevska bira tri zastupnika, Tuzlanska dva zastupnika, Zeničko-dobojska jednog zastupnika i Unsko-sanska jednog zastupnika".
