Herceg: Nisu sve županije jednako pogođene krizom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Premijer Hercegovačko-neretvanske županije i zastupnik u županijskoj skupštini Nevenko Herceg, nakon sastanka federalnih i kantonalnih dužnosnika posvećenog mjerama za suzbijanje posljedica pandemije, izjavio je da je takav susret bio nužan, između ostalog zbog složenosti i specifičnosti stanja u kantonima, među kojima je i u HNŽ.

Ističući specifičnost epidemiološke zbilje na tom području, naveo je i da je sastanak poslužio za razmjenu iskustava u Federaciji BiH te o tome kako više razine vlasti, u ovom slučaju Federacija BiH, mogu pomoći u očuvanju radnih mjesta i proračunske stabilnosti, a posebno očuvanju zdravlja i života građana.

Teret na Federaciji

Herceg je potvrdio da je razgovarano o pripremama proračuna za iduću godinu, kada je on aktualizirao zahtjev za izmjenom Zakona o pripadnosti javnih prihoda, nepravičnog po njegovim riječima, čija je nepravičnost posebno izražena u uvjetima pandemije.

Herceg je također kazao da je teret pandemijske krize pao najviše na kantonalnu i federalnu razinu, kao i da svi kantoni nisu jednako pogođeni ovom krizom.

Pohvalio je odnos federalne razine vlasti prema kantonima, što se očituje i u raspodjeli novca čiji je izvor Međunarodni monetarni fond, ali i naglasio da do konca godine očekuje snažniju podršku federalne razine.

Na krizu treba dati koordiniran odgovor, treba se dogovarati, poručio je Herceg povodom današnjeg sastanka.

Osim s njim i premijerima još osam kantona te predstavnikom Zapadnohercegovačke županije, na današnjem sastanku su razgovarali federalni premijer Fadil Novalić, dopremijeri Jelka Milićević i Vesko Drljača, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić te pomoćnik ministra zdravstva FBiH Goran Čerkez.

Dopremijerka Federacije Bosne i Hercegovine i ministrica finansija Jelka Milićević, nakon sastanka federalnih i kantonalnih dužnosnika posvećenog mjerama za suzbijanje posljedica pandemije, izjavila je da su sve razine vlasti u FBiH trenutno u fazama izrade proračuna, svjesni da su problemi identični i da je u ovoj godini registriran pad prihoda, što se očekuje i u narednoj.

Istovremeno se, po njenim riječima, očekuju povećanje potrošnje, odnosno zahtjevi određenih sektora, prvenstveno zdravstva, ali i privrednih subjekata u cilju očuvanja kapaciteta i radnih mjesta.

Prihodi

Za prvih deset mjeseci 2020. zabilježen je ukupni pad svih prihoda u Federaciji od 7,2 posto u odnosu na 2019. godinu, što je nominalno, 461 milijun, kazala je dopremijerka posjećajući da je u prošloj godini na federalnoj razini zabilježen najveći rast prihoda otkad postoji Federacija BiH.

Trenutno, pad prihoda od neizravnih poreza je 15 posto, od poreza na dobit 5,2 posto, a 1,2 posto od poreza na dohodak, dok je pad doprinosa, zbirno, 0,8 posto.

Napominjući da je navedeni ukupni pad od 15 posto bio planiran, dopremijerka dodaje da će biti dobro ako se na tome i zadrži budući da je nadomješten u međuvremenu izvorima iz Međunarodnog monetarnog fonda od 400 milijuna KM, što je zajednički raspodijeljeno sa svim nivoima u aktuelnoj situaciji.

Zbog pada kantonalnih prihoda od neizravnih poreza od oko 195 milijuna, kantonima je iz federalnog proračuna transferirano 200 milijuna, a općinama nadomješćeno 30 milijuna KM zbog njihovog prihodovnog pada od 32 milijuna.

Federacija je i zakonima zaštitila prihode mirovinskog i zdravstvenog segmenta, kao i Fonda za zapošljavanje, napomenula je Milićević.

''Danas smo htjeli poslati poruku - naša politika će biti ista i u 2021. godini; problemi su nam zajednički, zajedničke su nam odgovornosti, a ja bih rekla, i podijeljene nadležnosti. Svi u okviru svojih nadležnosti moramo definirati programe'', zaključila je Milićević nakon današnjeg sastanka.

Istaknula je da rast društvenog bruto proizvoda može biti isključivo rezultat javnih investicija te da se privatne investicije veoma sporo oporavljaju i da je pad privatne potrošnje razumljiv u aktuelnoj situaciji.

''Trenutno treba zaštititi javnu potrošnju i javne investicije, odnosno moramo naći izvore finansiranja i pokrenuti te javne investicije, a sve preduvjete za to imamo'', kazala je.

Iz tih razloga, dodala je, ponovno će u proračunu biti planirana restriktivna potrošnja u cilju očuvanja radnih mjesta i kapaciteta te minimuma potreba vezanih za obrazovanje, zdravstvenu zaštitu i kulturu.

Milićević očekuje da će uskoro biti kreiran program kojim će biti praćeno stanje u željenom ublažavanju ekonomskih posljedica.