Herceg: Ponosni smo na ono što smo uradili u tri godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije, Nevenko Herceg kaže kako je ponosan na ono što se u ovoj županiji uradilo u posljednje tri godine. U intervjuu za Bljesak.info govorio je o učinjenom, sindikatima Zakonu o obitelji, iseljavanju i sučeljavanju.

Herceg kaže da može čista obraza stati pred građane.

Bljesak.info: Mandat, pogotovo ovu godinu, obilježili su prosvjedi i negodovanja korisnika proračuna. Prosvjedovali su zdravstveni radnici, policija, prosvjetari, radnici hotela Ero. Koliko su trajna rješenja koja ste ponudili nezadovoljnicima?

HERCEG: Dopuštam da ste vi to tako vidjeli, ali ne dijelim vaše mišljenje. Prije svega, sagledajmo stanje koje smo  zatekli u trenutku  preuzimanja Vlade. Mislim da nije bilo niti jedne javne službe u kojoj zaposlenici nisu bili nezadovoljni svojim materijalnim statusom, od prosvjete, preko zdravstva do policije i državnih institucija. Apsolutno je bio prekinut dijalog između Vlade i strukovnih sindikata kao socijalnih partnera. U takvoj situaciji, vodeći računa o realnim mogućnostima Vlade kao poslodavca, mi smo započeli dijalog i strpljivo radili na iznalaženju svima prihvatljivih rješenja.

Kao što znate uspjeli smo dogovoriti sa svima prihvatljiva rješenja i potpisani su kolektivni ugovori sa sindikatima u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju. Njima je uz brojna druga prava, prvi put nakon deset godina, učinjen pomak u poboljšanju materijalnog statusa prosvjetnih djelatnika čije će plaće, pored ostalog, rasti 15% u sljedeće tri godine odnosno po 5% godišnje što će u konačnici, složit ćete se, biti više od 15%.

U ovoj godini, koja je specifična samo po tome što je izborna godina, sindikati su potpuno očekivano pojačali pritisak kojeg je popratilo i nekoliko prosvjednih šetnji. Sami prosvjedi su potpuno legitiman način sindikalne borbe, a gledano iz pozicije sindikata i tajming je bio više nego dobar, zar ne? Međutim, odgovorno tvrdim da ti prosvjedi nisu utjecali na odnos među socijalnim partnerima, a još manje na rješenja koja su s naše strane ponuđena i u konačnici od strane ovih sindikata prihvaćena i potpisana.

Iako nije poslodavac u zdravstvu, Vlada HNŽ je svim svojim kapacitetima pomogla proces pregovaranja između poslodavaca - menadžmenta zdravstvenih ustanova  i strukovnih sindikata u djelatnosti zdravstva o njihovim međusobnim pravima i obvezama. Ne zato što su liječnici, medicinsko osoblje i ostali uposlenici u zdravstvu prosvjedovali, nego zato što želimo stvoriti ambijent u kome će se oni u potpunosti moći posvetiti onome što im je temeljna zadaća – pružanju što kvalitetnijih zdravstvenih usluga građanima HNŽ. Potpisanim kolektivnim ugovorima dogovoreno je povećanje plaća i u zdravstvu, a obvezu osiguranja sredstava preuzeo je menadžment zdravstvenih ustanova koje se inače financiraju iz sredstava izvanproračunskih fondova - Zavoda zdravstvenog osiguranja. Kada je riječ o ovim izvanproračunskim fondovima, konkretno Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ u prošloj je godini ostvario povećanje prihoda  što menadžmentu zdravstvenih ustanova omogućava osiguravanje dijela preuzete obveze po kolektivnom ugovoru, a drugi dio morat će osigurati boljim upravljanjem i ostvarenim uštedama koje će preusmjeriti u ispunjavanje svojih obveza kao poslodavca, s tim da te uštede ne smiju biti na teret prava pacijenata. To je ono što je potpisano.

S druge strane, ne smije se zaboraviti kako Vlada, kao poslodavac, pregovora o kolektivnom ugovoru i sa sindikatom policijskih službenika i sindikatom državnih službenika i namještenika. Time će biti zaokružen proces pregovaranja o pravima i obvezama s jedne strane Vlade kao poslodavca, a s druge djelatnika ovih strukovnih sindikata. Ono što je kao poslodavac do sada preuzela, ali i ovo što će nadam se preuzeti, Vlada HNŽ će poštovati a isto očekujemo i od spomenutih strukovnih sindikata.  

Vezano za Vaše pitanje o tomu koliko su trajna rješenja, potpisanim kolektivnim ugovorima jasno su definirani i rokovi i prava i obveze. Oni se odnose na sve potpisnike podjednako, ne samo Vladu.

Bljesak.info: Iako je pohvalno da je županija nakon 19 godina dobila Zakon o zaštiti obitelji s djecom, komentari su uglavnom da su naknade premale i da su prava porodilja, ovisno o tome rade li kod privatnika ili su na proračunima neujednačena. Objavili ste nedavno kako je potrebno osnažiti demografsku politiku i zaustaviti iseljavanje. Kako to učiniti?

HERCEG: Iako se o njemu pričalo dugih devetnaest godina, tek je ova Vlada uspjela  donijeti Zakon o zaštiti obitelji i što je još važnije za njegovu primjenu osigurati godišnje oko 5,5 milijuna KM.

Činjenica koje smo mi itekako svjesni jeste da su očekivanja bila veće od ovog što Zakon osigurava. Također, činjenica je i da je zakon mogao predvidjeti više prava, propisati veće naknade. Svi znamo da papir sve trpi... Ali, budimo realni, što će nam zakon ako će on ostati mrtvo slovo na papiru ili što je još gore ako nas dovodi u situaciju da zbog njegova neizvršavanja imamo tisuće tužbi onih čija prva ne ispunjavamo?!? Vjerujem da se svatko tko je iole objektivan može složiti s ovom činjenicom, ali i da je iznos kojeg osiguravamo u današnjim uvjetima itekako značajan.

Zakon o zaštiti obitelji s djecom osigurava materijalna i druga davanja obiteljima radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, ali i u ostvarivanju reproduktivne uloge obitelji odnosno njime je osigurano pravo na dječji doplatak, financiranje opremanja novorođenog djeteta, naknada za majke u radnom odnosu, te novčana potporu za nezaposlene majke. Uz ova prava nezaposlenih žena-majki, zaboravlja se da smo mi kroz zakon riješili i pitanje prava žena-majki koje imaju ugovore o radu na određeno vrijeme što je sve češća praksa poslodavaca. One su u pravima izjednačene sa ženama-majkama u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, a u slučaju isteka ugovora o radu prije navršenih šest mjeseci djeteta mogu ostvariti i prava koja su rezervirana za nezaposlene žene-majke.

Naša je namjera iz godine u godinu povećavati obujam prava kako bi iz Zakona koji danas ima više socijalnu dimenziju došli do Zakona koji će putem adekvatnih mjera populacijske i pronatalitetne politike osnažiti našu ukupno demografsku sliku.

Bljesak.info: A kako zaustaviti iseljavanje?

HERCEG: Kada govorimo o iseljavanju i demografskoj politici bitno je istaknuti kako je to problem s kojim se suočavaju sve države u okruženju i šire. Na našoj razini činimo maksimalne napore te smo, uz navedene mjere zaštite obitelji koje su izravne populacijske mjere, kao neke od  najučinkovitijih mjera za zaustavljanje negativnih trendova prepoznali obrazovanje i prvo radno iskustvo kao preduvjet veće konkurenosti mladih na našem tržištu rada. Kada je riječ o obrazovnoj politci, krenuli smo u proces reforme obrazovnog sustava kako bi mladi kroz obrazovanje dobivali vještine i znanja koja traži tržište rada. U protivnom, ne budu li imali mogućnost zapošljavanja, mladi ali i oni nešto stariji i dalje će napuštati ovaj kraj a to je ono što želimo spriječiti. S druge strane, po završetku formalnog obrazovanja mladi se nađu u izrazito nepovoljnom položaju na tržištu rada jer ne posjeduju potrebno radno iskustvo. Vlada je i tu pokazala iznimno razumijevanje. Kroz Program zapošljavanja vježbenika, u ovom je mandatu za više od 300 mladih visokoobrazovanih osoba omogućeno osposobljavanje za rad u struci i stjecanje prvog radnog iskustva čime je poboljšana njihova konkurentnost i mogućnost integriranja na tržištu rada. Ovih dana okončavamo natječajnu proceduru za izbor još 40 vježbenika, koji će uskoro početi raditi u tijelima Vlade.

Međutim, koliko god da ove mjere doprinose zaustavljanju negativnih trendova naš cilj mora biti i jeste jačanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta za mlade kako bi svojim radom osigurali uvjete za bolji život i u konačnici za zasnivanje obitelji što je najbolja populacijska mjera.

Bljesak.info: Na svečanoj sjednici povodom tri godine mandata objavili ste kako ste u 2017. godini prvi put ostvarili značajan višak sredstava u Proračunu. O kojem iznosu se radi i u što je on utrošen?

Da, od Županije koja je bila „na aparatima“ mi smo u tri godine uspjeli ne samo stabilizirati javne financije nego, dosljednom provedbom programa štednje, ostvariti višak sredstava u proračunu. Ostvareni suficit u iznosu od oko 8 milijuna KM dodijelili smo, do zadnje marke, jedinicama lokalne samouprave za njihove infrastrukturne projekte, te znanstvenim, kulturnim, športskim, vjerskim i drugim ustanovama. I na taj način potvrdili smo kako smo Vlada cijele Županije i svih njezinih građana, od Ivana do Ivanjice.

Bljesak.info:  Veliku prašinu u javnosti digle su tvrdnje Hrvatske republikanske stranke kako se ne želite suočiti s njihovim kandidatima. Hoćemo li vidjeti to sučeljavanje ili će ostati sve na prepiskama?

HERCEG: Svatko bira svoj put i način komuniciranja s javnosti, bilo s biračima bilo s političkim konkurentima. HDZ BiH i koalicija stranaka HNS-a  svoju kampanju, svoj način komuniciranja s biračima i političkim konkurentima, temelji isključivo na predstavljanju programa i ljudi koji su sposobni i spremni realizirati taj program. Praksa  iskrivljivanja činjenica i vrijeđanja političkih konkurenta nije način  na koji želimo zadobiti povjerenje birača...

Kada je riječ o tom tobožnjem izbjegavanju sučeljavanja, moram kazati kako je neupitna spremnost stranke kojoj pripadam, dakle HDZ-a, ali i mene osobno da sa svima i o svakoj temi otvoreno razgovaramo, svaki dan a ne samo u izbornoj kampanji. No, postoje komunikacijski, a ako hoćete i civilizacijski načini i putovi kako se takve stvari dogovaraju.

Vjerujem kako je Hrvatska republikanska stranka, u nedostatku ozbiljnih programskih sadržaja, izabrala senzacionalizam kao način kako na sebe skrenuti pozornost kako birača i medija tako i političkih konkurenata. Vjerojatno su se na tom tragu odlučili plaćenim oglasima tražiti medijski prostor konstruirajući situacije koje ne da nisu utemeljene na stvarnim  činjenicama i argumentima, nego su čisti konstrukt i plod nečije bujne mašte.

Nakon što su u javnost plasirali to kako ja tobože izbjegavam sučeljavanje, vrlo jasno i javno upitali smo  gdje su to i kada zatražili sučeljavanje bilo sa mnom ili bilo kojim dužnosnikom HDZ-a BiH te od koga su i kada dobili negativan odgovor.  Umjesto da odgovore na vrlo konkretan upit gdje i kada – dobili smo lakonski odgovor evo sada vas pozivamo. To je jedan vrlo nekorektan, neozbiljan, neodgovoran i politički nedorastao odgovor. Najprije objave kako netko izbjegava sučeljavanje, a kada činjenice  potvrde da  ne govore istinu, da ne kažem onu drugu riječ za neistinu,  njihova  argumentacija je pa evo sada vas pozivamo.

Bljesak.info: Na sjednici smo vidjeli različit stav SDA i HDZ-a BiH o ravnatelju policije. Možemo li očekivati rješenje tog problema?

HERCEG: Pitanje ravnatelja policije je, zasigurno, jedno od kompleksnijih pitanja s kojima se ova Vlada susrela i naslijedila od ranije. Ono je, također, preslik uvjeta u kojima radimo. Naime, oko svih pitanja nužno je postići koncenzus što često nije jednostavno i traži stalni dijalog i spremnost na kompromise. Ono što je ključno je da pitanje ravnatelja nije dovelo u pitanje sigurnost javnog reda i mira, odnosno sigurnost građana i njihove imovine te vladavine prava u HNŽ-u. Uvjeren sam u to, kako će u dogledno vrijeme, uz kontinuirani dijalog i to pitanje biti riješeno.

Bljesak.info: Prvih dana premještanja migranata u Salakovac izostala je reakcija Vlade, a nismo još uvijek zabilježili stav po pitanju migranata koji su smješteni u centar koji nije predviđen za to. Kakav je Vaš stav po tom pitanju?

HERCEG: Problemu migranta pristupili smo na dva načina. Svakako, razumijemo patnju i poteškoće tih ljudi jer smo i sami ne tako davno prolazili kroz iste tegobe. Ipak, mora se jasno razlučiti tko su stvarni migranti, a tko iz nekih drugih razloga želi doći na prostor Europe. Nikada nećemo dovesti u pitanje poštivanje odredbi konvencija kojima se štite prava migranata i svima onima koji imaju taj status na području naše Županije zajamčena su zakonom propisana prava.Na žalost, konkretan događaj upućivanja migranata na područje naše Županije nije bio u skladu s normama o kojima sam govorio.

Unatoč tomu jedan broj migranata ili, bolje rečeno, ljudi nedefiniranog statusa još uvijek boravi u Salakovcu. Stoga očekujem da institucije države koje su nadležne za migrante i tražitelje azila riješe njihov status kako bismo jasno znali tko i zašto boravi u našoj Županiji.

Bljesak.info: Središte županije, Grad Mostar, godinama je već bez izbora i tapka na mjestu. Koliko je teško Županiji što joj je središte politički, ali i financijski u svojevrsnoj blokadi?

HERCEG: Pitanje Grada Mostara je dosta složeno i već duži niz godina u središtu pozornosti javnosti. Izvor problema nalazi se u nametnutom Statutu kojim su za Mostar propisana drukčija pravila u odnosu na sve druge gradove u BiH. Mišljenja sam kako će se pitanje Mostara riješiti onoga trenutka kada pojedinci, međunarodna zajednica pa i neke političke stranke, prihvate da Mostar nije „grad slučaj“. Mostar mora biti grad kao i svi drugi u BiH. Dakako da se neriješeno pitanje Mostara održava na ukupno političko i gospodarsko stanje u HNŽ, no ohrabruje činjenica kako su u zadnje vrijeme intenzivirani razgovori o rješavanju svih otvorenih pitanja. Vjerujem kako će ti razgovori uroditi plodom i Mostaru vrlo skoro omogućiti da bude grad kao i ostali.

Bljesak.info: Što je najznačajnije što ste, po Vašem mišljenju, uradili u ovome mandatu i što ste, po Vašem mišljenju, trebali, a niste uradili?

HERCEG: Da bi konkretno odgovorio na Vaše pitanje moram se vratiti na početak našeg mandata i stanje koje smo zatekli. Stanje koje smo zatekli nije bilo nimalo ohrabrujuće. Dugovi su bili, na 4 pozcije, oko 130 milijuna KM, obveze nisu redovito izmirivane, a i kada su izmirivane to se uglavnom radilo uz zaduživanje čak i za one najosnovnije proračunske obveze. Socijalna davanja bila su gotovo nikakva ili minimalna, a kako sam već rekao među uposlenicima u prosvjeti, zdravstvu, policiji i državnim institucijama vladalo je ogromno nezadovoljstvo. Infrastrukturni i razvojni projekti nisu se spominjali, a poticaji u gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu bili su nepoznata proračunska pozicija.

Danas imamo Županiju sa stabilnim javnim financijama i proračunima koji u sebi sadrže snažnu razvojnu dimenziju - Županiju u kojoj se plaće isplaćuju najkasnije do osmog u mjesecu, a sva druga davanja do sredine mjeseca. Značajna sredstva izdvajaju se za poticaje u gospodarstvu, poljoprivredi i turizmu. Donošenjem strateško-planskih dokumenata od kojih je ključna Strategija razvitka i Prostorni plan kojima smo stvorili i pretpostavke za privlačenje investicija. U sklopu Projekta energetske učinkovitosti obnovili smo više od dvadeset školskih zgrada, športskih dvorana i domova zdravlja. Izvansudskim nagodbama uspješno rješavamo zatečene dugove kada su u pitanju izvršna sudska rješenja iz radno-pravnih sporova. Već sam rekao, nakon devetnaest godina usvojili smo Zakon o zaštiti obitelji s djecom, a izdvajanja u oblasti socijalne skrbi značajno smo povećali. Posebno želim istaknuti našu brigu o obrazovanju od onog predškolskog do visokoga. Redovito sufinanciramo sve zajedničke institucije: bolnice, kazališta, studenske domove, radijske i tv postaje, HAZUBiH… Na poseban način izražavam zadovoljstvo potpori koju dajemo Sveučilištu u Mostaru, te stipendiranju i subvencioniranju smještaj za 1650 studenata. I u svim drugim područjima načinili smo značajne iskorake što je vidljivo svakomu objektivnom promatraču. 

Možda smo mogli biti učinkovitiji u zakonodavnom dijelu. Spomenut ću Zakon o šumama kojeg još nismo donijeli zbog različitih prijedloga sudionika u vlasti. Mogli smo, također, i brže riješiti pitanje zajedničkog smještaja županijske uprave i time, ne samo smanjiti proračunske troškove, nego i upravu učiniti učinkovitijom i više na usluzi građanima.

Ipak, gledajući ukupne rezultate držim kako možemo čista obraza stati pred svakog građanina naše Županije i biti ponosni na ono što smo za tri godine uradili.

Bljesak.info: Od nositelja Liste vladajuće stranke na županijskoj razini, dakako, očekuje se i politička poruka uoči Općih izbora. Kakva je Vaša?

HERCEG: Hvala Vam i na upitu i na prostoru za davanje odgovora na taj upit odnosno na mogućnosti upućivanja bitne političke poruke uoči Općih izbora! Svima koji ozbiljno i odgovorno žive i promišljaju ovo vrijeme mora biti jasno kako mi Hrvati na ovim izborima odlučujemo o svojoj sudbini, o svojoj budućnosti odnosno, u prvom redu, o tomu jesmo li narod ili nacionalna manjina, na što bi nas „neki“ odavna već htjeli svesti.

Tim nama dobro znanim „dobronamjernicima i podmetačima iz niza parapolitičkih kuhinja“ poručujem, bez ikakve zadrške, da je hrvatski narod složniji nego ikad i da će, u zajedništvu, na ovim izborima pobijediti i potvrditi kako je konstitutivan narod! Da budem do kraja precizan, siguran sam u to kako ćemo, na tragu prethodno istaknute poruke, mi kandidati HDZ-a i HNS-a pobijediti na svim razinama vlasti! Legitimnu volju hrvatskoga naroda nitko više ne može pogaziti! Mi smo konstitutivan narod u BiH, a ne nikakva manjina i nemamo ove ili one, a pogotovu „pričuvne“ domovine i hrvatskom narodu i svima nama sasvim je jasno da su ovi izbori konačna prigoda da za svagda srušimo i zločestu, i nelegalnu i protuustavnu praksu da nam drugi biraju naše zastupnike-predstavnike!

Kud će veći, bolji i razumniji razlog od toga da izađemo na izbore i, u zajedništvu, izaberemo svoje predstavnike, pri tom poštujući tuđe! Ovo je i naš i moj poziv i politička i ljudska poruka, prije svega, hrvatskim biračima, ali svakako i svima drugima koji objektivno, pošteno i, što bi se reklo, „otvorena srca i uma“ promišljaju ne samo o ovim izborima, nego o našoj zajedničkoj i sadašnjosti i budućnosti. Rješenje je, dakle, jednostavno – izađimo na Izbore i svi izaberimo svoje predstavnike! Hrvati će to, kao i dosad, poštovati i, u zajedništvu, izabrati svoje!