Izbori 2022. - Hoće li opet intervenirati međunarodna zajednica?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hoće li biti izbora naredne godine? Ako ih i bude, hoće li biti održani po starom ili izmijenjenom Izbornom zakonu? Dogovor bi trebalo da dođe od nositelja vlasti u Bosni i Hercegovini. Pošto ga nema ni na vidiku, spekulira se da bi, po tko zna koji put, mogla intervenirati međunarodna zajednica.

Izjava visokog predstavnika, koji je iz Njemačke poručio da mora čuvati teritorijalni integritet BiH i omogućiti hrvatskom narodu da se osjeća dovoljno zastupljenim i da ne bojkotira izbore, šokirala je pojedine domaće političare. Počelo je da se spekulira da Christian Schimt navodi vodu na HDZ-ovu vodenicu. Dragan Čović, lider HDZ-a BiH u Šmitovim riječima problem ne vidi. Predsjednik SDA ne misli da će se visoki predstavnik miješati u Izborni zakon.

Ustav mora profunkcionirati

''Kad je govorio o ovome da imamo problem legitimnog predstavljanja, govorio je o zaštiti Bosne i Hercegovine. Ako toga ne bude, neće ni biti Bosne i Hercegovine. On štiti samo Bosnu i Hercegovinu i sva tri naroda, sve žitelje Bosne i Hercegovine. Ustav mora profunkcionirati'', Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Pročitajte još

Čović: Zagovarači iz Sarajeva najveći rušitelji BiH

''Ne vjerujem u takvu opciju. Visoki predstavnik će, uvjeren sam, bonske ovlasti čuvati samo za slučaj flagrantnog ugrožavanja mira, stabilnosti i funkcioniranja BiH'', kaže Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

A u Ustavu Bosne i Hercegovine zapravo je i problem jer dopušta diskriminaciju. Presudio je to u više navrata Europski sud za ljudska prava. Ipak, dogovor i neka vrsta kompromisa prihvatljiva svim stranama mora doći iznutra, smatraju stručnjaci.

''Nije moguće da visoki predstavnik donese suštinske izmjene Izbornog zakona jer on nema nadležnost da mijenja Ustav BiH. Onda imate jednu apsurdnu situaciju, da je Ustav kontradiktoran Izbornom zakonu koji je kao proveo te presude Europskog suda. A ovamo imate Ustav koji je najviši pravni akt jedne države koji je u suprotnosti s takvim rješenjima'', kaže Faris Vehabović, sudac Europskog suda za ljudska prava.

Implementacija presuda, nove tehnologije...

Za formiranje prijedloga izmjena Izbornog zakona zadužena je Interresorna radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva. Posljednja sjednica održana je u srpnju. Nastupila je blokada rada državnih institucija, a čak i kad je sve funkcioniralo – ova radna grupa nije. Pokušaj nove sjednice trebao bi biti polovinom septembra. Međutim, pošto predstavnici vlasti iz Republike Srpske ne sudjeluju u radu institucija, nije izvjesno da će biti kvoruma.

Situacija je daleko od relaksirane. Pregovori o izmjenama izbornog zakona između SDA i HDZ-a BiH traju mjesecima i ne daju nikakvog vidljivog rezultata. Bosna i Hercegovina morat će omogućiti svim njenim građanima priliku da budu birani. Neophodna je implementacija više presuda, uvođenje novih tehnologija u izborni proces.