Grlić Radman
Hrvatski ministar: Bugojno treba slijediti primjer Mostara koji je istinski multietnička sredina
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman izjavio je u subotu kako se u srednjobosanskoj općini Bugojnu pokušava zatrti identitet Hrvata i pozvao vlasti te općine da slijede primjer Mostara, u kojemu su hrvatska i bošnjačka zajednica jednakopravne.
"Nakon rata na sceni je pokušaj zatiranja identiteta hrvatskog naroda jer ovdje više nema ni ulica koje se zovu po Hrvatima", rekao je Grlić Radman na obljetnici stradanja tamošnjih Hrvata u ratu u BiH 1990-ih.
"Želio bih da Bugojno slijedi primjer Mostara, koji je istinski multietnička sredina u kojoj su svi zastupljeni i u vlasti", dodao je ministar. On je s čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem bio na misi te polaganju vijenaca i paljenju svijeća za poginule hrvatske civile i vojnike 1993. godine.
Danas smo u Bugojnu obilježili 31. godišnjicu stradanja i progona bugojanskih Hrvata. Tijekom rata stradalo je 311 vojnika i civila, preko 2.000 zatočenika prošlo je logore Armije BiH, a prognano je preko 15.000 ljudi. Srušeni su i oštećeni objekti i sakralna baština Hrvata. pic.twitter.com/KkrQQPMZnm
— Gordan Grlić Radman (@grlicradman) July 27, 2024
"Nadam se da će otvaranje pregovora BiH s Europskom unijom pomoći u prihvaćanju vrijednosti po kojima će se lakše suočiti i s prošlošću i kažnjavanjem ratnih zločina te pokazati put prerastanja u multietničke sredine u mjestima poput Bugojna", rekao je Grlić Radman novinarima.
Čović je istaknuo kako se u Bugojnu obilježavaju "bol i patnje nevinih žrtava našega naroda za čija stradanja još tražimo pravdu". "Sporost pravde za ove teške zločine je razočaravajuća", istaknuo je.
U napadu Armije BiH u ljeto 1993. ubijeno je 200 civila i vojnika i prognano 15.000 Hrvata, a za tijelima 15 najviših hrvatskih vojnih i političkih dužnosnika još se traga. Ranije ove godine počelo je suđenje vodećim ratnim bošnjačkim vojnim i civilnim čelnicima, uključujući generala Selmu Cikotića i ratnog načelnika Bugojna Dževada Mlaću, piše Hina.