Koaliranje
Hrvatsko zagrijavanje za izbore: Tko će s kim?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Devet stranaka unutar HNS-a će vjerojatno ostati okupljeno oko jednoga kandidata za člana bh. Predsjedništva i liste za državni Parlament, dok je za entitetska tijela i županije više stranačkih organizacija odlučilo samostalno se okušati, objavio je Večernji list.
Naime, na današnjoj sjednici Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH donijet će se vjerojatno definitivna odluka o tome hoće li političke stranke Hrvata ići s jedinstvenim blokom ili pak odvojeno na najvišim razinama, entitetskim, ali i županijama, te hoće li imati jednoga ili više kandidata za člana bh. Predsjedništva.
Kako sada stvari stoje, izvjesno je kako će HDZ BiH oko sebe okupiti najveći broj stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH, dok pak druga najsnažnija hrvatska stranka planira samostalan nastup. Prošloga tjedna s novoosnovanim HSP-om najavili su zajednički nastup na predstojećim općim izborima gdje će se birati članovi državnog Predsjedništva, parlamenti države te entitetski parlamenti i županijske skupštine, predsjednik i dva dopredsjednika u Republici Srpskoj. Istodobno, stariji HSP BiH je ranije odlučio kako će unutar HNS-a graditi vlastitu političku budućnost. Odluku o tome donijela su i stranačka tijela.
Očekuje se da će HDZ BiH izaći s aktualnim hrvatskim članom državnog vrha za člana Predsjedništva, a kandidiranje za ovu poziciju najavio je i HDZ 1990. Iako nije članica HNS-a BiH, takvu mogućnost najavila je Hrvatska stranka.
Hrvatska republikanska stranka (HRS) također planira samostalno ići tamo gdje je potreban pluralizam. Što se tiče sredina gdje je vrijednost hrvatskog glasa upitna, vodstvo stranke donijet će odluku kako nastupiti, ovisno o izbornim pravilima. No, odlučni su o jednome. Kada je u pitanju moguća suradnja s drugim strankama, HRS ističe kako ne želi suradnju sa strankama i osobama koje su bile dio ''platforme'' ili Alijanse, ali ni s vladajućim HDZ-om.
I dok je u Federaciji BiH, zbog izborne matematike, poželjno osigurati da što više birača izađe na birališta, istodobno u Republici Srpskoj ne ohrabruju podjele. Posebno je to tragično zbog ranijih najava pa i potpisanih dogovora o savezništvu s bošnjačkim strankama te istodobnoj podjeli Hrvata. Večernjak navodi kako su se hrvatske stranke ''utrpale'' u nekoliko bošnjačkih političkih blokova, gdje su do sada samo bile privjesak multietničnosti, a nisu dobile ravnopravnu poziciju.
Tako HDZ 1990., HSP, Posavska stranka i Hrvatski blok BiH planiraju u politički blok SDA, Hrvatska stranka pak želi u SDP-ov, dok HDZ BiH nije uspio okupiti druge stranke oko sebe.
Na pisanje Večernjaka reagirala je Hrvatska stranka prava navodeći kako je ''samo jedan HSP'' i da je ''HSP najstarija pravaška opcija u BiH''.
''Hrvatska stranka prava želi onemogućiti svaki vid medijske obmane te inzistira na profesionalizmu, nepristranosti, novinarskoj etici i imperativu točnosti u izvješćivanju javnosti čime se pokazuje medijska odgovornost i poštovanje ne samo prema čitateljima nego i svekolikom društvu kao i stalno osjetljivim političkim zbivanjima u BiH'', navodi se u reagiranju.
U priopćenju se podsjeća na to da je HSP najstarija pravaška opcija u BiH, osnovana 10. travnja 1991. godine u Ljubuškom te da ''stoga nipošto nije novoosnovani HSP''.
''Iz HSP-a su vremenom proizišle sve pravaške opcije u BiH, pa tako i, kako neupućeni novinar navodi, 'stariji HSP BiH'. U svezi navedenog podsjećamo da HSP nije sudjelovao u platformaškoj vlasti kao što je to činio HSP BiH koji sada, srozavajući ionako nisko političko dostojanstvo i gradi sramno, podaničko savezništvo sa HDZ-om BiH za jednu ili dvije stolice u parlamentu'', navodi se, između ostalog, u reagiranju kojeg potpisuje Nikola Raguž.
