Ideja: Dan Grada Mostara da bude dan najveće žege

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vijećnik Hrvatske republikanske stranke, Slavko Zovko, predložio je u sklopu vijećničke inicijative da se Danom Grada Mostara proglasi 31. srpnja.

Zovko je naveo kako je na taj datum 1901. godine zabilježena najviša temperatura od 46,2 stupnjeva Celzijusa te da bi, kako bi se izbjegla politizacija datuma, trebalo usvojiti dan koji se može vezati i uz turizam.

''Mostarci se ponose žegom. Možemo 'prodati' svoj grad kao najtopliji grad Europe'', rekao je vijećnik HRS-a dodavši kako se u to vrijeme održavaju i skokovi sa Starog mosta pa sve može biti još jedan turistički brand.

Naime, prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda na 31. srpnja 1901. godine, u mostarskom hladu je izmjereno visokih 46,2 Celzijevih stupnjeva, što je ujedno i apsolutni temperaturni rekord u regiji.
Istodobno, prema podacima FHMZ najniža temperatura zabilježena je 24. siječnja 1963. godine te je iznosila minus 11 stupnjeva.

Podsjećamo, Mostar nema službeno svoj dan, a još je 2021. godine na Vijeću predlagano da se službeno pronađe dan koji će Grad proslavljati kao svoj Dan grada.

Tada je predloženo da to bude 3. travnja jer se se Mostar prvi put spominje upravo na ovaj datum u Dubrovačkom izvještaju 1452. godine.

Dubrovački izvještaj od 3. travnja 1452. opisuje kako se Vladislav Hercegović pobunio protiv oca Stjepana, otevši mu neke posjede. U izvješću stoji: ''ha preso quello di … Blagay et do castelli al ponte de Neretva (uzeo je … Blagaj i dvije utvrde na mostu na Neretvi). Mostar je u to vrijeme bio bitna strateška točka čiju jezgru je predstavljao lančani most preko Neretve na mjestu gdje je rijeku bilo najlakše premostiti, te jake kule uz taj most, s malenim naseljem oko te jezgre.