Financiranje
Ima li udara na džepove stranaka?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Novi rezovi u proračunu Federacije BiH su napravljeni, kako bi se ublažile negativne ekonomske posljedice izazvane koronavirusom. Srezano je i financiranje stranaka i to za skoro dva milijuna KM.
BHRT podsjeća da je u proteklih 12 godina za stranke isplaćeno više od 260 milijuna maraka.
Neke stranke pozdravile su smanjenje sredstava, ali su neke, poput SDP-a, negodovale tvrdeći da je ovo početak kraja za opoziciju.
''Javna je tajna da je to udar na opoziciju, posebno na SDP, Našu stranku i Narod i pravdu, jer vladajući preko javnih poduzeća i svojih tajkuna sebi osiguravaju stabilno financiranje'', naveli su iz SDP-a.
BHRT podsjeća kako je od 2004. do 2017. godine, prema službenim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, za deset stranaka iz budžeta uplaćeno više od 260 milijuna maraka.
Najviše novca, uglavnom, dobivale su stranke koje su godinama na vlasti – SDA, SNSD i HDZ BiH. SDA je, prema podacima koji su objavljeni u analizi Koalicije “Pod lupom”, ujedno i stranka s najviše priloga fizičkih lica, a od članarine su se financirali s tek jedan posto.
Transparensy International BiH upozorava na zloupotrebu javnih funkcija i institucija za promociju stranaka, kandidata pa čak i za izravnu kupovinu glasova.
''I drugi su načini zloupotreba kroz javne ugovore i izdvajanje sredstava iz institucija gdje kasnije pojedinci i firme izdvajaju dalje sredstva određenim strankama kroz te i crne fondove, a čak i direktnim donacijama. To je zabranjeno zakonom, čak i da stranke financiraju pravna lica koja sklapaju ugovore s državom, to se i dalje redovno događa'', rekla je Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.
Naime, stranke od 2012. godine imaju pravo na financiranje iz proračuna, to im omogućava Izborni zakon. No, to nije sporno. Sporno je što nema kontrole financijskog poslovanja pa su zbog toga načini financiranja političkih stranaka često i upitni jer se u većini slučajeva ono vrši nezakonito.
Korajlić kaže kako izborno povjerenstvo nema uvid u poslovanje političkih stranaka jer i dalje nema obveze poslovanja preko bankovnih računa.
''Tu se otvara mogućnost strankama da dobijaju nelegalne donacije, donacije u kešu koje nikada neće prijaviti, da prave crne fondove, da se čak financiraju iz vrlo spornih izvora povezanih s kriminalom, a da nitko tome ne može ući u trag'', kaže Korajlić.
Na netransparentnost u trošenju novca ranije su u svojim izvještajima upozoravali i revizori, tvrdeći kako sredstva namijenjena političkim strankama uglavnom nisu namjenski trošena.
''No, to nikog ne zabrinjava s obzirom na činjenicu da imamo najplaćenije političare u regiji i Europi – sa skoro nikakvim rezultatima rada za dobrobit građana. I onda se s pravom postavlja pitanje: Kako je primati plaću u Bosni i Hercegovini, a ništa ne raditi? I s pravom zaključuje: Lako, jer godinama nema odgovornosti za naplaćeno, a neurađeno'', navodi BHRT.
