Tužiteljstvo
Imena 13 osumnjičenih za napad na ustavni poredak BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Milorad Dodik, lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, predsjednica RS, zatim Radomir Višković, premijer RS, Nedjeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS (NSRS). Tužilaštvo BiH za napad na ustavni poredak sumnjiči i predsjednike klubova poslanika u NSRS Petra Đokića, Nenada Stevandića, Dragana Čavića, Darka Banjca, Igora Žunića, Dalibora Stevića, Spomenku Stevanović, Marinka Dragišića te Diku Cvjetinovića.
Popis je to 13 osoba koje se sumnjiče da su počinile krivično djelo napad na ustavni poredak BiH, objavio je Dnevni avaz pozivajući se na izvore bliske Tužiteljstvu BiH.
Pročitajte još
Priprema zakona
Naime, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine donijelo je 15. prosinca službenu naredbu o provođenju istrage, a prema informacijama Avaza, prvoosumnjičeni za rušenje države BiH i njenih institucija je Dodik, koji se sumnjiči da je počinio krivično djelo udruživanje radi vršenja krivičnih djela iz člana 249. KZBiH u vezi s krivičnim djelima napad na ustavni poredak iz člana 156. KZBiH i protuzakonito formiranje vojnih snaga iz člana 162a. KZBiH, a sve u vezi s članom 53. KZBiH.
Kako je navedeno u naredbi za provođenje istrage, ova grupa, s Dodikom na čelu, tijekom sredine 2021. godine sudjelovala je u pripremi seta zakona iz oblasti obrane, pravosuđa, sigurnosti i indirektnog oporezivanja, kojim bi u neustavnoj i nezakonitoj proceduri, kršenjem člana III. stava 5. točke a. Ustava BiH, entitetski organi stavili van snage zakone donesene u Parlamentarnoj skupštini BiH.
''Sve s ciljem promjene ustavnog poretka BiH i svrgavanja njenih najviših institucija, te umanjenja obrambene moći BiH ukidanjem Oružanih snaga BiH, kao i urušavanja cjelokupnog sigurnosno-pravosudnog sektora Bosne i Hercegovine te ugrožavanja ekonomske stabilnosti cijele države'', stoji u naredbi u koju je Avaz imao uvid.
Promijeniti ustavni poredak
Osim toga, kako je navedeno, Dodik je organizirao grupu ljudi u cilju počinjenja krivičnih djela propisanih zakonom BiH tako što je prijetnjom fizičkom silom pokušao promijeniti ustavni poredak BiH i svrgnuti najviše institucije BiH, a Višković, Đokić, Cvijanović, Čubrilović, Stevandić, Banjac, Čavić, Žunić, Stević, Stevanović, Dragišić i Cvjetinović postali su pripadnici organizirane grupe ljudi, udružene u cilju počinjenja krivičnih djela propisanih zakonom BiH.
U naredbi je navedeno da je Dodik 18. listopada, kao sudionik 29. posebne sjednice Vlade Republike Srpske, u cilju ostvarivanja izrečenih prijetnji upotrebom fizičke sile, radi svrgavanja najviših institucija BiH, podstrekavao Vladu RS i druge za sada nepoznate osobe da pripremaju: materijale, informacije, zaključke i druge akte, kao pripremne radnje na pripremanju povlačenja suglasnosti kojima je Republika Srpska dala suglasnost, a potom BiH preuzela nadležnost od entiteta.
''Iako je znao da se zakoni donošeni na razini BiH mogu mijenjati samo u zakonodavnoj proceduri, unutar institucija BiH, u Parlamentarnoj skupštini BiH'', navedeno je.
Suglasnosti
Kako se navodi, 10. prosinca ove godine usvojene su navedene informacije sa zaključcima iz kojih proizlazi da RS povlači suglasnost od 25. veljače 2004. godine za potpisivanje Sporazuma o prijenosu nadležnosti entiteta kroz uspostavljanje VSTV BiH, povlači suglasnost od 30. listopada 2003. godine na prijenos nadležnosti iz oblasti neizravnog oporezivanja na BiH, povlači suglasnost od 30. kolovoza 2005. godine na prijenos nadležnosti iz oblasti obrane na institucije BiH.
''A organi RS da u roku od šest mjeseci donesu i obvezuju nadležni set zakona iz oblasti: obrane, sigurnosti, pravosuđa i neizravnog oporezivanja, kojim zakonima će se, izravnim kršenjem zakona BiH, ukinuti nadležnosti BiH iz člana III. stav 5. točka a. Ustava BiH, odnosno svrgnuti njezine najviše institucije.
Srpska odbacuje procese
Dodik je pak kazao je da Republika Srpska odbacuje procese koje, protiv institucija tog bh. entiteta, vode Sud i Tužiteljstvo i za siječanj najavio entitetski zakon o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.
''Odbacit će Visoko i sudsko tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine i uvesti visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Republike Srpske, pristupiti imenovanju sudaca i tužitelja iz Republike Srpske. U Ustavu Republike Srpske piše da Republika Srpska ima svoje visoko i sudsko tužiteljsko vijeće i to ćemo učiniti'', naglasio je Dodik na konferenciji za novinare.
Žao mu je 'što u Sarajevu nema, ni volje ni želje, da reagiraju na izazove koji su važni'. Izazov je naravno, kaže, i priča o Izbornom zakonu.
''Konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini, dva entiteta isključivo mogu biti osnova te Bosne, nadležnosti Bosne i Hercegovine isključivo one koje pišu u Ustavu. Sve ostalo što je urađeno, kako je to i NSRS zaključila, bit će dovedeno u pitanje i normativno regulirano na način da NSRS donese zakone i druge akte, da uspostavi sustav i nadležnosti koje ima u skladu s Daytonskim sporazumom, Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom RS'', kazao je Dodik.