Informacija Republike Srpske: Od hladnog rata, preko mudžahedina ali bez Izbornog zakona RS

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Idemo iz krize u krizu. BiH treba izbaciti s europskog puta i prestati glumiti'', moglo se čuti u Narodnoj skupštini Republike Srpske gdje se održava sjednica s točkom dnevnog reda "Informacija o aktualnoj sigurnosnoj i političkoj situaciji u svijetu sa aspekta reperkusija na Republiku Srpsku".

Navedena točka dnevnog reda prijedlog je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednika Narodne skupštine Srpske Nenada Stevandića, predsjednika Vlade Srpske Radovana Viškovića i srpske članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koji prisustvuju sjednici.

Početak zasedanja je pomjeren jer je tijekom sjednice radnog kolegija Nebojša Vukanović, zastupnik Kluba za pravdu i red, pitao zašto na dnevnom redu nije i Izborni zakon Republike Srpske, nakon čega je zatražena pauza.

Cvijanović je navela kako Republika Srpska zagovara europski put BiH, s ciljem prestanka međunarodnog tutorstva i odlaska stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH.

"Svjedoci smo da se domaći dogovor uporno nastoji obezvrijediti, i to od stranaca koji žele da upravljaju BiH", rekla je Cvijanović te dodala da u BiH postoji konsenzus o europskom putu, ali da ga je Christian Schmidt diskreditirao.

Kada je riječ o sigurnosnoj situaciji, Cvijanović je ocijenila da je važno da se o ovome raspravlja, ali da postoji problem u BiH, a primjer jeste priča ministra obrane Zukana Heleza o ruskim kampovima u BiH, s ciljem da se ne priča o islamskim radikalnim pokretima na Balkanu.

Sadržaj dokumenta

Banjalučke Nezavisne novine objavile su sadržaj dokumenta u kojem stoji kako su utjecaji geopolitičkih procesa nakon završetka Hladnog rata svijet uveli u sigurnosnu nestabilnost, a što se održava i na poziciju Republike Srpske i sigurnost njezinih građana.

Informacija, pišu Nezavisne novine, objašnjava raspad Jugoslavije, ratove u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH koji su prerasli u građanske, zatim se pojašnjava Daytosnki mirovni sporazum i ovlaštenja koja su data Republici Srpskoj tim sporazumom.

"Takvo političko-pravno uređenje u BiH, pravno potvrđeno i međunarodno priznato Daytonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, jedini je garant političke stabilnosti, a samim tim, posljedično i ukupne bezbjednosti u BiH, ali i šire", navedeno je u Informaciji.

Spor između Zapada i Rusije

Dobar dio informacije odnosi se i na spor između Zapada i Rusije posebno zbog ekspanzije NATO na istok Europe, a navodi se i početak rata u Ukrajini te da su odnosi između Zapada i Rusije trenutno najlošiji u posljednjih 30 godina.

Navodi se kako je ''položaj BiH i Srbije dodatno kompleksan jer nisu članice NATO pakta, tako da se od strane ovog vojnog saveza promatraju kao moguće zone nestabilnosti duboko iza linije konfrontacije između Zapada i Rusije''.

U Informaciji se navode i odnosi na Bliskom istoku, a Hamas je nazvan "terorističkom organizacijom". Navodi se i da je odgovor Izraela na stravične zločine koji su počinjeni nad židovskim stanovništvom oživio prijetnje od islamskog terorizma, te stavio pod pojačan nadzor kolektivnog zapada drugi dio BiH, odnosno Federaciju BiH u kojoj živi "slovenskomuslimansko stanovništvo".

"Stravični teroristički napad koji su nedavno izveli islamski teroristi u Moskvi i smrt ogromnog broja nedužnih civila među kojima i djeca ukazuje da globalni sukob u koji svijet ulazi mogao bi biti brutalniji od svih ratova u našoj prošlosti jer ga neće voditi samo države ili državni vojni savezi već u njemu i sada sudjeluju globalne nedržavne terorističke mreže. Upravo jedan ovakav događaj može biti povod ekstremistima na našim područjima za izazivanje incidenata ili vršenje krivičnog djela terorizma, jer žele da njihovi ciljevi, a to je izazivanje straha i panike, dobiju što jači odjek u javnosti", piše u Informaciji.

Ruski utjecaj

U Informaciji se navodi da je narativ o ''ruskom malignom utjecaju'' bio je samo propagandna priprema za pokušaj restauracije protektorata nad BiH. Kako se navodi, ''sve je počelo dolaskom američkog veleposlanika Michaela Murphyja, a nastavilo se pokušajem nametanja njemačkog građanina Christiana Schmidta kao visokog predstavnika u BiH, iako dotična osoba nije nikada imenovana na tu poziciju relevantnom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN kako je to i propisano Aneksom 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH''.

Dalje se navodi da u BiH zakonodavnu vlast vrši Parlamentarna skupština BiH, Naroda skupština Republike Srpske i Parlament Federacije BiH, kao i skupština Brčko Distrikta te da nijednim propisom nije predviđeno da visoki predstavnik bude dio zakonodavnog postupka.

Nametanje Schmidta

"Stoga nametnute dopune Krivičnog zakona BiH u dijeli koji se tiče tzv. krivičnog djela 'neizvršavanje odluka visokog predstavnika' za koje se tereti predsjednik Republike Milorad Dodik i direktor Službenog glasnika RS Miloš Lukić nisu i ne mogu biti pravni osnova niti za pokretanje istrage niti za podizanje optužnice. Takav rad Tužiteljstva BiH i Suda BiH na najgrublji način narušava sistem podjele vlasti u BiH i način na koji je to koncipirano ustavnim dokumentima. Sve prethodno rečeno kazuje u prilog tome da politizacija ovog kvazikrivičnog postupka, istisnula je njegovu pravničku sadržinu i ogolila ga i minimuma prava a prevela ga na teren sile sa unaprijed određenim ishodom", piše u Informaciji.

U Informaciji piše i da je sama EU izrazila nezadovoljstvo nametanjem izmjena izbornog zakona BiH od strane Christiana Schmidta i naglasila da ''očekuje da vlasti Bosne i Hercegovine provedu potrebne reforme kako bi osigurale da se izbori provedu u skladu sa evropskim standardima primjenom OSCE/ODIHR-a i relevantnih preporuka Venecijanske komisije, te osiguraju transparentnost financiranja političkih stranaka''.

"Dakle, ne postoji jedinstven pristup zemalja EU u odnosima prema BiH, a u ovom slučaju i prema Christianu Schmidtu i njegovim nelegalnim postupcima", piše u Informaciji i dodaje da su sve ove aktivnosti podržane od strane trenutne američke administracije. 

Bošnjački ciljevi

Kako se navodi u Informaciji Republika Srpska mora sačiniti temeljnu analizu ukupne novonastale situacije, sačiniti odgovarajuće zaključke i poduzeti odgovarajuće aktivnosti. To uključuje reviziju njenog dosadašnjeg koncepta međunarodnih odnosa. Ako bi to propustila da učini, dospjela bi u rizik nepoduzimanja odgovarajućih koraka blagovremeno.

"Republici Srpskoj u navedenim aktivnostima, ne idu na ruku neprijateljski, neustavni, nedaytonski potezi političkog Sarajeva i lobiranja u svjetskim centrima moći kojima se favoriziraju bošnjački stavovi i ciljevi, koji za cilj imaju institucionalno odumiranje, a zatim i ukidanje Republike Srpske", piše u Informaciji.

U Informaciji se navodi da sve institucije na čijem  čelu su Bošnjaci, bez obzira na nivo institucije, isključivo rade na ukidanju Republike Srpske. U prvom redu, navode Nezavisne novine, se misli na utjecaj koji u svakoj zemlji ima Ministarstvo vanjskih poslova, koje sa ogromnim aparatom kako u sjedištu Ministarstva u Sarajevu, a posebno u DKP mreži, radi na ostvarenju bošnjačkih ciljeva.

Mudžahedini

"Srbi koji rade u Ministarstvu vanjskih poslova, kao i u bilo kojem drugom na čijem čelu su Bošnjaci, žrtve su diskriminacije na nacionalnoj osnovi", piše u Informaciji.

U Informaciji piše da prioritet Republike Srpske ostaje i približavanje standardima EU u svim ključnim i za nas prihvatljivim oblastima.

U Informaciji piše da, imajući u vidu sigurnosna događanja u svijetu ne može se u potpunosti isključiti mogućnost terorističkih aktivnosti na našim prostorima, iako trenutno ne postoje informacije koje bi ukazivale na pripremanje terorističkih napada ili drugih vidova nasilja.

Između ostalog, u Informaciji se navodi kako ''prema raspoloživim podacima, jednu od sigurnosnih prijetnji u BiH predstavljaju terorizam i ekstremizam inspirirani radikalnom islamističkom ideologijom, imajući u vidu da BiH u kontinuitetu, još od dolaska prvih mudžahedina tijekom proteklih ratnih dešavanja, ima problem sa aktivnim djelovanjem radikalnih islamističkih organizacija i pokreta''.