Inzko: Bez Izbornog zakona nema vlasti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Visoki predstavnik Valentin Inzko danas će u New Yorku podnijeti izvještaj generalnom tajniku UN-a o stanju provedbe mira u BiH. Izvještaj pokriva period od 22. travnja do 21. listopada 2017. godine.

Kako se navodu u ovom dokumentu, iako je do općih izbora u Bosni i Hercegovini 2018. godine ostalo punih godinu dana, politički čelnici zemlje već su preusmjerili svoj fokus od ekonomskih reformi prema nacionalističkim pitanjima koja izazivaju podjele - što u stvari nikada u potpunosti i nije izlazilo iz fokusa.

Stranke u kampanji

''Političke stranke, već u stanju predizborne kampanje, učvrstile su već odavno polarizirane pozicije na nekoliko spornih pitanja. U zaključcima od 16. listopada ove godine, Vijeće za vanjsku politiku Europske unije (EU) izrazilo je žaljenje što su retorika podjela, ukorijenjena u prošlosti, i preuranjena izborna kampanja, usporili tempo reformi i uticali na političku klimu'', navodi Inzko.

Po njegovoj ocjeni, ono što je pozitivo je da je Bosna i Hercegovina poduzela određene korake u provedbi Reformske agende i nastavila aktivnosti na sastavljanju odgovora na upitnik Europske komisije. Osim toga, BiH je u rujnu potpisala Ugovor o transportnoj zajednici s EU i pet drugih zemalja zapadnog Balkana. Sporazum otvara vrata razvoju infrastrukture i poboljšanjima u sektoru putnih komunikacija te omogućuje potpisnicima usklađivanje njihovih zakona u tom sektoru sa EU.

''Tijekom izvještajnog razdoblja nastavljeno je neslaganje oko izmjena izbornih pravila u BiH. U srpnju ove godine Ustavni sud je usvojio odredbe izbornog zakona kojima se regulira indirektni izbor delegata u jedan od domova parlamenta Federacije BiH. Sud je ove odredbe prethodno proglasio neustavnim, s tim da je dijelom podržao pravo apelanta da se izborni zakon mora mijenjati kako bi se osigurala legitimna zastupljenost u izboru srpskih, bošnjačkih i hrvatskih članova u Domu naroda Federacije BiH'', navodi se u izvještaju.

Izborni zakon

Inzko naglašava da političke stranke imaju suprotstavljene stavove o tome hoće li se proces indirektnog biranja u Dom naroda Federacije BiH moći nastaviti nakon općih izbora 2018. godine, ako se praznina u zakonu ne razriješi.

''Ako se Dom naroda Federalnog parlamenta ne formira nakon sljedećih izbora, to bi vjerojatno blokiralo i formiranje Vlade Federacije i formiranje jednog od domova parlamenta na državnom nivou - Doma naroda BiH. Postoje presedani za takve blokade uslijed kašnjenja u formiranju Doma naroda Federacije od 2001., 2007. i 2011. godine, kada je Visoki predstavnik intervenirao kako bi se deblokirao proces. Unatoč spomenutom riziku, političke stranke u državnom parlamentu još nisu počele ozbiljan politički dijalog o mogućim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji se odnose na ova pitanja. Na sastanku u lipnju, Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira pozvao je nadležna tijela da "osiguraju ispunjenje svih potrebnih uvjeta, uključujući odgovarajući zakonski okvir, kako bi se omogućilo nesmetano provođenje općih izbora 2018. godine", stoji u izvještaju.

Inzko dalje navodi da, kao što je izvijestio prije šest mjeseci, predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik i drugi članovi njegove stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) smanjili su učestalost poziva za odcjepljenje RS-a i raspada Bosne i Hercegovine nakon uvođenja sankcija koje uključuju ograničenja putovanja i financijske sankcije protiv predsjednika RS-a od Sjedinjenih Država u siječnju 2017. godine.

Podsjeća da su u rujnu predstavnici stranke priopćili kako će prijetnja održavanjem referenduma o statusu RS-a, koja je bila dio službene platforme SNSD-a od 2015. godine, biti zasad suspendirana. Međutim, predsjednik RS Milorad Dodik naknadno je davao brojne izjave o podršci potencijalnom odcjepljenju RS i pripajanja Srbiji. Slično tome, neki hrvatski politički predstavnici nastavili su zagovarati reorganizaciju zemlje po etničkim linijama.

Nema odcjepljenja

''U skladu sa ovlastima koje mi pripadaju prema Aneksu 10. Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP), koristim ovu priliku kako bih ponovio da entiteti nemaju pravo odcjepljenja od države BiH i da GFAP garantira suverenitet i teritorijalni integritet BiH i unutarnji ustavni položaj entiteta. Još jedno ustavno pitanje koje će biti potrebno pomno pratiti odnosi se na odbacivanje ovlasti Suda i Tužiteljstva BiH u Republici Srpskoj. Predsjednik RS ponovio je svoj poziv srpskim članova državnog pravosuđa da se povuku iz tih institucija, nakon kontroverzne oslobađajuće presude državnog suda BiH za ratne zločine izrečene u listopadu 2017. Također zabrinjava činjenica da je odluka Narodne skupštine RS o održavanju referenduma o pravosuđu BiH i nadležnosti visokog predstavnika, koja je bila stavljena u stranu, stupila na snagu 20. rujna 2017. godine. Iako je predsjednik RS isprva najavio da je to učinjeno kako bi odluka mogla biti i formalno obustavljena, ali od tada je nagovještavao da bi se referendum mogao održati 19. studenog, ili bi se mogao odgoditi do nekog kasnijeg datuma. Kao što sam prethodno izjavio u svojim izvještajima Generalnom tajniku Ujedinjenih naroda (UN), ova odluka predstavlja kršenje Aneksa 4 i Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir i, u skladu s mojim prethodno izraženim stavom, pozivam Vlasti RS-a da ovu odluku stave izvan snage'', navodi se.

U listopadu je NSRS usvojila Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka i osiguranju vojne neutralnosti RS-a utvrđujući neutralnost entiteta Republika Srpska u odnosu na integracije sa Sjevernoatlantskim savezom (NATO) u nastojanju da redefinira poziciju i obaveze entiteta RS u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir, a posebno po Ustavu kako je navedeno u Aneksu 4.

''Kao odgovor, jasno sam naznačio da su Okvirni mirovni sporazum i Ustav iznad bilo kojeg akta koji je usvojila NSRS i da je vanjska politika Bosne i Hercegovine isključivo u nadležnosti državnih institucija, kaže se, između ostalog, u izvještaju koji će Visoki predstavnik Valentin Inzko podnijeti generalnom tajniku UN-a o stanju provedbe mira u BiH.