Islamska zajednica osudila Ivanića zbog neprihvaćanja Ugovora s BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Islamska zajednica u BiH u nedjelju je oštro reagirala na tvrdnje srpskog člana BiH Predsjedništva Mladena Ivanića koji se usprotivio stavljanju na dnevni red sjednice državnog vrha ugovora države s Islamskom zajednicom kojim bi se uredila prava muslimanskih vjernika.

Protiv stavljanja na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH sporazuma s Islamskom zajednicom u četvrtak su bili hrvatski i srpski član državnog vrha Dragan Čović i Mladen Ivanić jer ne postoji suglasnost o sadržaju toga dokumenta koji daje posebna prava muslimanskim vjernicima.

Bošnjački član državnog vrha Bakir Izetbegović rekao je nakon sjednice kako je bio preglasan, dok su Ivanić i Čović poručili kako je dosadašnja praksa bila takva da se o stvarima koje nisu usuglašene uopće ne raspravlja.

Islamska zajednica BiH priopćila je u nedjelju da je Ivanić ‘iznio niz netočnih i neargumentiranih tvrdnji, čak zlonamjerno iznoseći stavove i tumačeći odredbe sporazuma’.

Srpski član državnog vrha ustvrdio je da je sporazum ‘pun manjkavosti’, navodeći kako bi poremetio svjetovni karakter države što uključuje izostanak s posla za vrijeme molitve, posebnu ishranu, odlaske na obvezno hodočašće.

“Pravo na slobodno vrijeme za obavljanje (molitvenih obreda) džuma-namaza, iftara, sehura, slobodno vrijeme za obavljanje hadža (hodočašće u Meku), kao i pravo na ispoljavanje vjere u što spada pravo na obavljanje molitve, izbor prehrane, odijevanja i izgleda predstavlja suštinski dio sporazuma bez čega bi njegovo potpisivanje bilo izlišno”, navodi se u priopćenju Islamske zajednice BiH.

Iz ove vjerske zajednice pozivaju vlasti u BiH da se pitanje temeljnog ugovora između Islamske zajednice i Bosne i Hercegovine ne politizira i da se polemika ne vodi preko medija nego da se čitav proces potpisivanja Ugovora završi u institucijama države i u skladu s utvrđenim procedurama.

U ugovoru se precizira da će u javnom i privatnom sektoru biti omogućeno pravo na “obavljanje džuma-namaza” što je zajednički tjedni obred u džamiji u podne u tijeku svetog mjeseca Ramazana. Takvo pravo, čak niti nedjeljom nije regulirano katoličkim ili pravoslavnim vjernicima, prenosi Hina.

Zatim se traži pravo na stanku za vrijeme iftara (vrijeme prekida posta nakon zalaska sunca) i sehura (vrijeme početka islamskog posta koji nastupa početkom zore) u istom mjesecu. Takvo pravo nije uređeno za katolike i pravoslavce koji imaju također sličan mjesec korizme, koji je priprava za svetkovinu Uskrsa.

Također se traži da se u državnim institucijama i kompanijama, ali i u privatnim omogući “pravo na izostanak s posla u svrhu obavljanja hadža”. Hadž predstavlja jednu od obveza muslimana, višednevno hodočašće u Meku.
Nisu samo to prava koja bi trebala biti priznata muslimanskim vjernicima. Ugovorom se precizira da će u javnom i privatnom sektoru biti omogućeno obavljanje molitve na radnom mjestu što također nije predviđeno sličnim ugovorima s crkvama i drugim zajednicama.

Jedno od prijepornih pitanja je i uporaba vjerskih i tradicijskih obilježja. To je pitanje izbora prehrane, ali i odijevanja i izgleda “u skladu s njihovim vjerskim uvjerenjima”. To bi moglo dovesti do toga da se ozakoni nošenje burke, hidžaba i u javnim institucijama, jednako kao i hlača koje najčešće koriste pripadnici selefijsko-vehabijskog pokreta.