Istraživanje: Milorad Dodik najveći pojedinačni izvor mrzilačkih narativa u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik političar je s najviše izjava koje mogu poticati na širenje mržnje zabilježenih u bazi podataka BIRN-a Bosne i Hercegovine tijekom 2022. godine, ali se protiv njega vodi samo jedna istraga i nije podignuta niti jedna optužnica, pokazuje jednogodišnje istraživanje. Za više od 120 mapiranih incidenata i izjava, policije i tužiteljstva nisu pokretali istrage po službenoj dužnosti, a podignuta je svega jedna optužnica.

Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i sadašnji predsjednik Republike Srpske u godini prije izbora više puta je umanjivao genocid u Srebrenici i veličao osuđene ratne zločince, pjevao pjesmu čiji jedan dio slavi ubijanje Hrvata, vjernike u džamiji nazivao sigurnosnom prijetnjom, odbijao je dozvoliti rad inspektorima s ''mirisom iz Sarajeva'' te Bošnjake, kao etničku skupinu, kontinuirano oslovljavao prema vjerskoj pripadnosti – muslimani.

Prema istraživanju BIRN-a BiH o izjavama i incidentima u godini prije izbora koji mogu izazvati mržnju, Dodik je političar koji se ističe brojem i kontinuiranim unosima u bazu podataka ''Mapiranje mržnje''. U siječnju, kada je došlo do povećanog broja incidenata i diskriminatornog govora, Dodik je kao političar insistirao na slavljenju neustavnog Dana Republike Srpske.

Ali istraživanje BIRN-a BiH pokazuje da, uprkos brojnim prijavama, Dodik do sada nije kažnjen niti za jednu od izjava zbog mogućeg širenja ili poticanja mržnje.

Politički dužnosnici nisu kažnjeni ni za veća krivična djela, zbog čega sa puno samopouzdanja krše i druge zakone, objašnjava Branko Todorović, direktor Helsinškog odbora za ljudska prava.

''Oni znaju da neće biti kažnjeni, zato što kontroliraju institucije koje bi trebale da procesuiraju govor mržnje'', kaže Todorović.

BIRN BiH je od listopada 2021. do izbora u listoapdu 2022. godine mapirao incidente, diskriminatorni i govor mržnje te negiranje ratnih zločina i genocida, kao i veličanje ratnih zločinaca, kako bi vidjeli na koji način se mržnja koristi i širi tijekom predizbornog perioda. Dok su neki od unosa jasno kršenje zakona, drugi nisu izričito zabranjeni, ali su važni u širem kontekstu širenja mržnje u BiH. Od ukupno 124 unosa u bazu, samo je jedan incident procesuiran kao incident iz mržnje za koji je podignuta optužnica. Prema podacima koje je BIRN BiH uspio prikupiti, policije i tužilaštva su postupali samo po zaprimljenim prijavama i nisu istrage pokretali po službenoj dužnosti, što mogu uraditi na osnovu izvještaja iz medija ili objava na društvenim mrežama.

Više pročitajte na Detektor.ba