Ivanić u Hercegovini: ''Ovo su prostori gdje su Srbi živjeli i gdje će živjeti''

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić sudjelovao je u ponedjeljak Svetoj arhijerejskoj liturgiji u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Prebilovcima, povodom obilježavanja blagdana Svetih novomučenika prebilovačkih i donjehercegovačkih.

Srpska pravoslavna crkva kanonizirala je mučenike prebilovačke. Ustaše su 6. kolovoza 1941. godine za jedan dan bacile preko 600 žena i djece u jamu u Šurmancima.

Ivanić je rekao da su Prebilovci sveto mjesto i simbol stradanja srpskog naroda u Hercegovini, ali i nevjerojatne snage ljudi koji pokazuju da će, usprkos svemu, opstati na ovim prostorima.

''Uvijek ovdje dolazim sa posebnim osjećanjem. Bio sam i kada su kosti prebilovačkih mučenika vađene iz jama. Prebilovačke žrtve dva puta su ubijane u prošlom vijeku i tu dolazim sa posebnim pijetom prema žrtvama, koje su prvi put stradale u Drugom svjetskom ratu, a onda ponovo, njihove kosti, i u posljednjem ratu u BiH'', rekao je Ivanić.

Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske naglasio je da svi imamo obavezu da se sjećamo i da poštujemo nevine žrtve, i zbog prošlosti, ali i zbog budućnosti - da nam se više nikada ovako nešto ne dogodi.

''Ovo su prostori gdje su Srbi živjeli i gdje će živjeti, bez obzira na pokušaje drugih da ovdje zatru naše postojanje. To pokazuje i ovaj hram i ljudi koji su danas ovdje'', rekao je Ivanić.

Hram Vaskrsenja Hristovog, u kojem je liturgiju služio Njegovo preosveštenstvo umirovljeni vladika zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije sa brojnim sveštvenstvom, sagrađen je u znak sjećanja na 4.000 Srba iz donje Hercegovine stradalih od ustaša u Drugom svjetskom ratu i bačenih u jame, čije su kosti minirane 1992. godine u Spomen-kosturnici koja se nalazila na mjestu današnjeg Hrama.

Po povratku Srba u Prebilovce, nakon 2000. godine, ostaci kostiju prebilovačkih novomučenika su sakupljeni. Kosti su prikupljene u sedam kovčega i 2015. sahranjene u kripti Hrama Vaskrsenja Hristovog, koji je urađen po uzoru na Crkvu Hristovog groba u Jerusalimu, koja je simbol Vaskrsenja i simbol života.

U prvim danima kolovoza 1941. kada je od tisuću stanovnika ubijeno 850 Prebilovčana, od kojih 600 žena i djece. Oni su, prema svjedočenjima ustaša kojima je 1957. godine suđeno za ovaj zločin, živi gurnuti u jamu Golubinka kod sela Šurmanci, nadomak Međugorja.

Ovo mjesto spaljeno je i u lipnju 1992. godine, kada je spomen kosturnica eksplozivom dignuta u zrak.