Komentar na presudu
Ivo Josipović: Zagrebačka kazna za Radića je neprimjerena
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Hrvatski pravnik i bivši predsjednik Ivo Josipović kazao je za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) da odluka Suda u Zagrebu o smanjenju zatvorske kazne za bivšeg časnika Hrvatskog vijeća obrane Marka Radića ne odražava težinu njegovog zločina.
Pročitajte još
Sud je u listopadu skratio Radićevu kaznu za zločine protiv čovječnosti nad Bošnjacima na području Mostara u Bosni i Hercegovini, jer hrvatski pravni sustav ne prepoznaje koncept “udruženog zločinačkog poduhvata”.
Presudom Suda u Zagrebu izmijenjena je presuda bosanskog Državnog suda u Sarajevu, kojom je Radić prvobitno bio osuđen u ožujku 2011. Zagrebački sud se složio da preuzme izvršenje presude Suda BiH nakon što je ministar pravde BiH dozvolio Radiću da kaznu služi u Hrvatskoj.
“Osobno smatram da su kaznena djela koja je Županijski sud u Zagrebu prihvatio kao temelj za nastavak izvršenja kazne u Hrvatskoj toliko teška da je novoutvrđena kazna premala i nerazmjerna težini zločina”, izjavio je Josipović za BIRN.
“Usporedba koju je sud napravio navodeći kazne iz nekih drugih presuda sudova u Hrvatskoj čini mi se problematičnom zbog toga što nije samo pravni opis djela taj koji opredjeljuje visinu kazne, već u znatnoj mjeri izrečenoj kazni doprinosi i činjenični opis kaznenog djela”, dodaje on.
Osuđujuća presuda protiv Radića donesena u Sarajevu imenuje ga kao sudionika u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Međutim, prema riječima Josipovića, presuda donesena u Zagrebu morala je sadržavati detaljnije pojašnjenje o nepostojanju ekvivalentnog koncepta u hrvatskom zakonodavstvu.
“Smatram da je Županijski sud u Zagrebu tvrdnju o nepostojanju pandana krivnje okrivljenika za opisana kaznena djela u hrvatskom zakonodavstvu trebao detaljno obrazložiti, a ne samo lakonski konstatirati da ga nema”, tvrdi Josipović.
“To tim prije što postoje tri oblika takozvanog udruženog (zajedničkog) zločinačkog pothvata od kojih se dva, bez ikakve sumnje, mogu podvesti pod odredbe hrvatskog kaznenog zakonodavstva o krivnji za sudioništvo u kaznenom djelu, odnosno o odgovornosti zapovjednika za zločine svojih podređenih”, dodaje on.
On nadalje primjećuje kako su prilikom izricanja kazni hrvatskim državljanima – sudionicima Domovinskog rata od 1991. do 1995. hrvatski sudovi izricali manje kazne, uzimajući kao olakotno upravo sudjelovanje u odbrani zemlje, ali kaže kako to nije primjenljivo u Radićevom slučaju.
“Na strani okrivljenika M.R. [Marka Radića], kada je riječ o Republici Hrvatskoj, takva okolnost, koliko je poznato, ne postoji”, rekao je on.
Presudom Državnog suda BiH utvrđeno je da je Radić, u svojstvu komandanta Prvog bjelopoljskog bataljuna Druge postrojbe Hrvatskog vijeća obrane, sudjelovao u uspostavljanju zatvora i izdavanju naredbi za uhićenja i nezakonita zatočenja nekoliko desetina bošnjačkih civila, uključujući i žene, djecu i starije osobe.
U presudi se također navodi da je sudjelovao u nezakonitom pritvaranju bošnjačkih muškaraca u logoru na Heliodromu.
Ti su ljudi odvođeni u selo Vojno kako bi obavljali prisilni rad, a držani su u brutalnim, ponižavajućim i nehumanim uvjetima u jednoj garaži i podrumu kuće u tom selu.
Nakon što je Radić osuđen u Sarajevu, njegov zahtjev da služi kaznu u Hrvatskoj umjesto u Bosni i Hercegovini je odobren. Međutim, odluka o odobrenju njegovog zahtjeva, a donio ju je ministar pravde BiH Josip Grubeša, izazvala je ogorčenje među bošnjačkim političarima.
Radić, koji je u zatvoru trebao ostati do 2027. godine, će biti pušten na slobodu do kraja ove godine, uzimajući u obzir period kazne koji je već odslužio.
