Izaslanici odbili uspostaviti odgovornost za negiranje genocida i ratnih zločina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izaslanici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine odbili su dopune Kaznenog zakona BiH, kojim bi se uspostavila odgovornost za osobe koje negiraju genocid i ratne zločine, a koje je predložio izaslanik iz Kluba Hrvata Zlatko Miletić (Demokratska fronta - DF).

Državni izaslanik predložio je da se uspostavi i odgovornost za institucije koje donose odluke o dodjeli priznanja, nagrada i privilegija presuđenim ratnim zločincima ili odluke o imenovanju javnih objekata po presuđenim ratnim zločincima osuđenim pravosnažnim odlukama Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda.

Tom zakonskom dopunom, pojašnjava Miletić, utvrdila bi se pravna i kaznena odgovornost osoba koje negiraju ili ne prihvaćaju presude međunarodnih i domaćih sudova nadležnih za kaznena djela ratnog zločina ili zločina protiv čovječnosti.

Povijesna šansa

Da se dopune Zakona razmataju po hitnom postupku zatražio je Miletić jer se radi, kaže, o izmjenama samo dva člana Zakona, te je smatrao da su ispunjeni uvjeti za hitni zakonodavni postupak.

''Došlo je vrijeme da se prestane negirati genocid i ratni zločini počinjeni nad svim narodima nakon 25 godina. Isto plače majka Srebrenice, Bratunca ili Bugojna i došlo je vrijeme da to konačno uradimo. Ovo je povijesna šansa i korak ka pomirenju građana poštivanjem žrtava bez obzira tko je u pitanju'', pojasnio je Miletić.

Zamolio je izaslanike da podrže te izmjene sada u godini kada se obilježava 25. godišnjica genocida u Srebrenici, a iznio je i podatak da je 90 osoba osuđeno za ratne zločine u Haškom tribunalu, a tu su i presude domaćih sudova. On kaže i da je došlo vrijeme da se prestane s glorifikacijom ratnih zločinaca i davanjem javnim ustanovama imena ratnih zločincima jer, ističe, to nije civilizirano.

Predložio je i kazne koje bi sudovi mogli izreći za počinitelje i to - šest mjeseci do pet godina za negiranje genocida i ratnih zločina te od šest mjeseci do 10 godina za one koji javnim ustanovama daju imena zločinaca.

Izaslanik iz Kluba Bošnjaka Denis Bećirović (Socijaldemokratska partija - SDP) podržao je izmjene Zakona koje su za budućnost i sigurnost svih građana i naroda u BiH, a istovremeno je u skladu sa Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama.

Da se slične zakonske izmjene u bh. parlamentu nalaze od 2007. godine te su ih periodično predlagali različiti predlagači, upozorila je izaslanica Kluba Srba Dušanka Majkić (Savez nezavisnih socijaldemokrata - SNSD). Napominje da iako je zakon kratak njegova suština je važna te je u izlaganju najavila da ga kao ni do sada ni ovaj put Srbi neće podržati kazavši da bi se njime zabranila odbrana na sudovima osobama jer im se zabranjuje negiranje.

Branjenje negiranjem

Dopredsjedavajući Doma iz Kluba Bošnjaka Bakir Izetbegović (Stranka demokratske akcije - SDA) replicirao je Majkić, podsjećajući izaslanicu da se ne sudi narodima nego pojedincima, pitajući je da li je moguće da se ljudi brane negiranjem genocida i ratnih zločina.

''Spominjali ste masovna suđenja Srbima, hvala Bogu da nije bilo masovnih zločina nad Srbima'', kazao je istovremeno, podsjećajući na to koliko je nesrba ubijeno u proteklom ratu. Dodao je da su u pitanju presude relevantnih sudova koji su osudili osobe za počinjene zločine, dodajući da je negiranje genocida i slavljenje ratnih zločinaca anticivilizacijska norma.

Budući da je Majkić pobrojala neke od praksi u drugim zemljama koje takve norne nemaju u svojim zakonima, replicirao joj je Bećirović pozivajući je da ne koristi selektivne primjere jer postoje zemlje koje su to uvele u svoje državne ustave.

''Ovaj zakon nije ograničenje slobode izražavanja ovo je pokušaj zaštite demokratije i uvođenje evropskih standarda, bez njih BiH ne može u Europsku uniju i ne treba skrenuti s te teme, ovdje štitimo nacionalne interese i odgovorno tvrdim da je ovo vitalni interese sva tri naroda'',  podvukao je Bećirović.

Bez obzira na takve stavove predlagača, protiv zakona glasalo je svih pet izaslanika Kluba Srba te četiri izalsanika iz Kluba Hrvata, dok su predlagač Zlatko Miletić i svih pet izalsanika Kluba Bošnjaka glasali za ovako predložene dopune Kaznenog zakona.