Posljedice blokada
Izetbegović: Dodik ljulja Europu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Posljedice blokada institucija BiH iz RS-a mogu destabilizirati cijelu regiju, pa i EU, rekao je predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović koji je sudjelovao na 10. konferenciji predsjednika parlamenata zemalja Jugoistočne Europe i država članica Višegradske grupe, koja je održana u Budimpešti.
Izetbegović je, obraćajući se prisutnima, istaknuo da je neupitan utjecaj zemalja Jugoistočne Europe na budućnost Europske unije (EU), ali da je upitna forma u kojoj će sudjelovati u kreiranju te budućnosti.
''Mi želimo da doprinos damo kao punopravne članice'', poručio je Izetbegović.
Antieuropska politika
Predsjedavajući Doma naroda je naglasio da države aspirantice moraju provesti obujne političke i ekonomske reforme, te da je to vitalno važan proces. Podsjetio je da je europski put BiH trenutno u zastoju.
''Razlog za to su blokade i kriza koje su uzrokovale političke snage iz entiteta RS, samo zato što im je zakonski zabranjeno negiranje genocida i slavljenje ratnih zločinaca. Građani BiH su trenutno taoci onih koji smatraju da je njihovo neotuđivo pravo negirati genocid i odlikovati presuđene ratne zločince'', upozorio je Izetbegović.
Također je upozorio na primjere diskriminacije u entitetu RS, te da predvodnici takve politike ugrožavaju Daytonski sporazum, a samim tim i mir i stabilnost.
''Posljedice takve antieuropske i anticivilizacijske politike ne snosimo samo mi u BiH, već ona može destabilizirati cijelu regiju, pa i EU“, kazao je Izetbegović.
Nulta stopa tolerancije
Pozvao je države članice EU na nultu stopu tolerancije prema kreatorima destruktivne politike, te na korištenje mehanizama kojima se može zaustaviti i spriječiti destabilizacija prilika.
''Sve što je potrebno da bi se mir i stabilnost sačuvali, te da bi BiH što prije nastavila svoj europski put, jeste striktno poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, Ustava, važećih zakona i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda'', istaknuo je Izetbegović.
U tom je kontekstu ukazao i na potrebu provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava i eliminiranje diskriminacije u izbornom procesu.
''BiH je država koju čine dva entiteta, tri naroda, ali i četiri političke grupacije – bošnjačka, srpska, hrvatska i građanska. Ova posljednja je barem dvostruko zastupljenija u Parlamentarnoj skupštini BiH i Parlamentu FBiH od hrvatskih stranaka. Unatoč tome, ovu grupaciju žele da 'zbiju' u bošnjačku kvotu od 33 posto, iako bošnjačke i građanske stranke čine 60 posto glasačkog i parlamentarnog tijela'', izjavio je predsjedavajući Doma naroda.
Praksa zloupotreba
Izetbegović je ukazao na praksu zloupotreba ovlasti domova naroda, ali i na nezadovoljstvo stranaka s hrvatskim etničkim predznakom zbog načina izbora predstavnika u institucijama vlasti.
''Oba zahtjeva moguće je uskladiti izmjenama Ustava i Izbornog zakona, ali se to mora uraditi usporedo. U provedbi presuda Europskog suda moguće je povećati šanse hrvatskih stranaka u izboru članova Predsjedništva, ali se istovremeno moraju reducirati nadležnosti domova naroda isključivo na zaštitu precizno definiranih vitalnih nacionalnih interesa'', pojasnio je Izetbegović.
Podsjetio je da su uklanjanje veta u procesu donošenja odluka i reduciranje ovlasti domova naroda zahtjevi Europske komisije i Venecijanske komisije.
''Zbog toga od predstavnika EU očekujemo da, u skladu s vlastitim principima, aktivnim angažmanom pomognu u donošenju adekvatnog rješenja za izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH'', poručio je Izetbegović.
Konferenciji, koja je održana u organizaciji predsjednika Narodne skupštine Mađarske Laszla Kovera, su, pored predsjednika parlamenata, prisustvovali i premijer Mađarske Viktor Orban i Europski komesar za proširenje Oliver Varhelyi.Sudionici Konferencije usvojili su zajedničku izjavu kojom se potvrđuje predanost europskim integracijama, te se pozivaju članice EU da ubrzaju proces proširenja".