Izborni zakon: Izrael podržao zahtjeve Hrvata, oglasili se logoraši iz Mostara

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Država Izrael pozdravlja nedavne ohrabrujuće akcije koje su poduzele institucije Bosne i Hercegovine u cilju zaštite židovske zajednice i njenog položaja u zemlji, priopćeno je u memorandumu Veleposlanstva Izraela za BiH sa sjedištem u Tirani.

Konkretno, rezolucija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH podržala je radnu definiciju termina antisemitizma, koju je odredila Međunarodna alijansa sjećanja na holokaust (IHRA), na inicijativu dopredsjedatelja tog doma Dragana Čovića.

Sličnu rezoluciju poduzelo je Predsjedništvo BiH, na inicijativu člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda Milorada Dodika, navodi se u memorandumu.

Ravnopravnost

''Odluka Grada Mostara da preimenuje ulice nazvane po imenima članova ustaškog pokreta na inicijativu gradonačelnika Mostara, Marija Kordića i uz podršku predsjednika gradskog vijeća Mostara i predsjednika klubova Srba, Hrvata i Bošnjaka u gradskom vijeću Mostara. Država Izrael predana je zaštiti sigurnosti, prava i statusa jevrejskih zajednica širom svijeta, među kojima i židovske zajednice u Bosni i Hercegovini. Država Izrael podržava nedavne korake koje su poduzele razne institucije Bosne i Hercegovine, koje idu u korist svih njenih građana i njene židovske zajednice, i nada se da su ti koraci izražavanje dobrodošlog trenda i da će drugi bh. gradovi i njihovi dužnosnici biti inspirirani tim pozitivnim koracima koje je poduzeo grad Mostar, i da će donijeti pravi izbor kada je riječ o preimenovanjima ulica i javnih ustanova koja nose uvredljiva imena'', navodi se.

Ističu da država Izrael podržava Ustav Bosne i Hercegovine, punu ravnopravnost njenih građana i svaku inicijativu koja promovira tu ravnopravnost.

''Po tom pitanju, treba ukazati da država Izrael čvrsto vjeruje da su Opći okvirni mirovni sporazum u Bosni i Hercegovini i njegov aneks IV – Ustav Bosne i Hercegovine, uspostavili održiv sistem diobe vlasti između konstitutivnih naroda i njihovih političkih predstavnika. Država Izrael čvrsto vjeruje da se to mora poštovati i uzeti u obzir kada se razmatraju rješenja za izborni zakon, koji mora simultano osigurati dva ključna principa – ravnopravnost i nediskriminaciju. Jedan od načina da se održe ti ključni principi, naglašava se u memorandumu, je kroz legitimno predstavljanje, koje je potvrdio Ustavni sud Bosne i Hercegovine, i bez koga sustav konsocijacijske demokracije ne bi bio ni provodiv ni održiv. Po tom pitanju, slučaj Sejdić-Finci, kao i ostale presude Europskog suda za ljudska prava tek trebaju biti provedene. Nedovoljna provedba ostaje teret za BiH. U tom smislu, spremnost i prijedlozi hrvatske strane o promjenama u izbornom zakonu su dobrodošli'', priopćeno je u memorandumu Izraelskog veleposlanstva.

Oglasili se logoraši iz Mostara

Povodom stava Veleposlanstva Izraela reagiralo je i Udruženje logoraša 'Mostar'.

U pismu se navodi da su logoraši preživjeli, torture i poniženja najgore vrste u logorima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) tijekom otvorene i presuđene agresije na Bosnu i Hercegovinu.

''Ratni zločini, etničko čišćenje i organizovanje logora, HVO-a i rukovodstva paradržavne tvorevine tzv. 'Hrvatske Repubike Herceg Bosna', pred Haškim tribunalom je okarakterizirano kao udruženi zločinački poduhvat. Kompletno rukovodstvo 'HZHB' proglašeno je krivim i osuđeno na višegodišnje zatvorske kazne koje i sada neki od njih izdržavaju po europskim zatvorima.

Dio tog sustava bio je i Dragan Čović, sadašnji predsjednik HDZBiH, a tada direktor kompanije 'Soko' koji je tadašnju poziciju koristio da logoraše bošnjačke nacionalnosti dovodi na prinudni radni angažman u kompaniju 'Soko', o čemu postoje vjerodostojni dokumenti. Vjerujem da Vam, s obzirom na iskustva Vašeg naroda, ovo zvuči itekako poznato i izaziva brojne asocijacije'', navedeno je u priopćenju logoraša iz Mostara.

Ostatak pisma prenosimo u nastavku teksta ispod:

''Dragan Čović nikada se nije javno ogradio od toga, kao ni od zločina presuđenih u Hagu, već je, upravo suprotno, nastavio da daje podršku presuđenim zločincima, poput Darija Kordića, ali i ekstremistima koji i dalje promoviraju ustaški pozdrav 'Za dom spremni' Ko su bile ustaše i kakve su zločine počinile, Vama ne treba objašnjavati.

Zbog svega toga smo iznenađeni Vašom podrškom Čoviću i HDZ-u u vezi sa reformama izbornog zakona u Bosni i Hercegovini i ako ti isti ni nakon 30 godina žrtvama njihovih tortura ne dozvoljavaju pristup mjestima stradanja kako bi odali poštu svojim sapatnicima.

Prijedlozi koje zagovara HDZ, upakoirani u tzv 'legitimno predstavljanje' i 'ugroženost Hrvata', a koje ste Vi podržali, klasična su manipulacija kako bi se došlo do ispunjenja ratnih ciljeva koje nisu ispunili u ratu, a sada bi da ih provedu u miru. Njima se zagovaraju dodatne etničke podjele i ugrožavaju prava manjina, uključujući i zajednicu Jevreja u BiH.

Podsjetit ću Vas da je jedna od presuda Europskog suda za ljudska prava uslijedila upravo po tužbi uvaženog Jakoba Fincija, predsjednika Jevrejske zajednice u BiH, zbog nemogućnosti da Jevreji bude birani na važne državne funckije. Upravo Dragan Čović i njegov HDZ već 13 godina onemogućavaju implementaciju te presude.

Poštovani veleposlaniče, ne dajte se izmanipulirati slakorječivošću Dragana Čovića. Ne dajte da vas obmane i uvuče na pogrešnu stranu. Jasno nam je da cijenite činjenicu da su u Mostaru promijenjena imena ulica koja su nosila imena ustaških zločinaca, ali tu promjenu nisu učinili zato što zaista to osjećaju nego su isto učinili pod jakim pritiskom raznih udruženja. Morate znati da to nije zasluga Dragana Čovića, već nas, običnih, normalnih Mostaraca i svih građana BiH, koji smo vršili konstantan pristisak da se ti sramotni relikti nacizma uklone.

Razumijemo, dakle, da cijenite to što je Gradsko vijeće Mostara promijenilo nazive ulica, ali zapitajte se zbog čega su uopće ta imena dana ulicama, zašto je slavljena ustaška ideologija, i zašto su trebalo tri desetljeća pritisaka da HDZ i Dragan Čović izmijene te nazive.

Urađeno je to upravo kako bi dobio podršku za svoj manipulativni Izborni zakon, kojim bi se uveo novi aparthejd i ugrozila prava ljudi koji kao manjina žive na određenim područjima BiH. Takvim Izbornim zakonom, uz ostalo, ne samo da ne bi bila uklonjena diskriminacija nad Židovima, nego bi njihova prava bila dodatno ugrožena.

Uvjeren sam da nećete dozvoliti da budete uvučeni u tu nečasnu priču, te da ćete pri formuliranju budućih stavova svakako uzeti u obzir i stavove Jevrejske zajednice u BiH.

Neću Vas podsjećati na višestoljetno prisustvo Židova u Bosni i Hercegovini, sve povijesne okolnosti koje su pratile njihov život u našoj zemlji, kao ni na to kada i ko je ugrožavao njihova prava, a tko ih je štitio. Vjerujem da sve to jako dobro znate", navodi se u priopćenju na kraju.