Je li počeo kraj Angele Merkel?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Njemačka kancelarka Angela Merkel suočava se s mnoštvom velikih izazova nakon što je njezin položaj na vlasti, kako se čini, oslabljen u posljednjim izborima, piše njemačka novinska agencija DPA.

Prije četiri godine Merkel je bila na vrhuncu svoje političke moći. Spretno je riješila dužničku katastrofu, a njezine sposobnosti rješavanja kriza pomogle su joj da odnese pobjedu na izborima 2013. godine.

Početak kraja

Međutim, 63-godišnja kancelarka je u nedjelju dovela svoj konzervativni blok do najgoreg rezultata od 1949. godine, bacajući sjenku na njezin politički ugled kod kuće, oslabljujući njezin položaj na vlasti i potencijalno potkopavajući njezin položaj na svjetskoj sceni.

Podrška za Merkeline Kršćanske demokrate (CDU) i njihovu Kršćansko-socijalnu uniju (CSU) u Bavarskoj dostigla je 41,5 posto 2013. godine. Međutim u nedjelju je podrška za CDU-CSU spala na 33 posto.

''Vjerujem da je kraj mandata Angele Merkel počeo jučer navečer u 18 sati'', rekao je u ponedjeljak njen protivnik, socijaldemokrata (SPD) Martin Schulz, govoreći o vremenu kada su se biračka mjesta zatvorila u nedjelju.

Unatoč veoma lošem rezultatu, istraživači javnog mijenja iz Forschungsgruppe Wahlen kažu da alijansa CDU-CSU svoju pobjedu duguje kancelarki, koja je prema anketi održanoj prije izbora najpopularnija osoba na njemačkoj političkoj sceni.

''Imati moć znači imati mogućnost oblikovati događaje'', kazala je kancelarka na konferenciji za medije u ponedjeljak. Oni koji su u opoziciji moraju kritizirati.

Slaba kancelarka

Međutim, na isti način kako je Merkelino upravljanje evropskom dužničkom krizom pomoglo osigurati njenu pobjedu 2013. godine, tako je njezina odluka od prije dvije godine da dopusti ulazak skoro milion izbjeglica u Njemačku zaprijetila njenom položaj kancelarke.

Merkel je ponovo u ponedjeljak branila svoj stav dobrodošlice prema izbjeglicama, čak i nakon što je oko milion glasača za CDU-CSU napustilo taj blok kako bi glasali za ultra-desničarsku populističku Alternativu za Njemačku (AfD).

Ta promjena, velikim dijelom pokrenuta njenom odlukom da otvori granice ove zemlje, dovela je Merkel u nepredvidive političke vode mogućeg formiranja tročlane koalicije s poslovno orijentiranom Slobodnom demokratskom strankom (FDP) i ekološkom strankom Zelenih.

Merkel vjeruje da je pad podrške za nju neminovan nakon 12 godina na vlasti.

Pitanje je sada hoće li je ostali svjetski lideri, uključujući one s kojima se ona dosad sukobljavala, poput ruskog predsjednika Vladimira Putina, turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i američkog predsjednika Donalda Trumpa, smatrati značajno oslabljenom nakon rezultata posljednjih izbora.

Komplicirani pregovori

Pored prijetnje euru koju predstavljaju visoka dugovanja zemalja južne Europe, Merkelin autoritet u Europi će uskoro biti testiran u pregovorima s Velikom Britanijom o izlasku te zemlje iz Europske unije i ambicioznim planom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da uvede temeljne izmjene u eurozonu.

Za Merkel će možda čak i kompliciraniji biti pregovori s FDP-om i strankom Zelenih o formiranju nove koalicije, za koje je kancelarka u nedjelju priznala da se možda neće desiti do kraja ove godine.

Merkel je u ponedjeljak ponovo potvrdila da planira provesti čitav četverogodišnji mandat na vlasti, unatoč lošem rezultatu koji je doživjela na ovim izborima.

''Mi imamo jasan mandat da formiramo vladu'', rekla je Mrkel, naglasivši da su CDU-CSU nakon izbora izašli kao najveća politička sila Njemačke s uvjerljivom prednošću.