Jednoglasno usvojen Nacrt programa reformi za 2021. godinu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Komisija Bosne i Hercegovine za suradnju s NATO-om je na sjednici u Sarajevu jednoglasno usvojila Nacrt programa reformi za 2021. godinu'', izjavio je nakon sjednice predsjedavajući Komisije Josip Brkić, dodajući da su na takav način omogućili daljnju administrativnu proceduru dokumenta.

Naveo je da je dokument političko-pravni okvir koji definira suradnju BiH i Sjevernoatlanskog saveza.

Po njegovim riječima, nakon tehničkog opremanja dokumenta bit će upućen na mišljenje institucijama, Ministarstvu finansija, Uredu za zakonodavstvo.

''Opremit ćemo ga svim potrebnim mišljenjima i uputiti Vijeću ministara BiH, gdje ima jedna važna međufaza, a to su e-konzultacije, odnosno javne konzultacije gdje će zainteresirana i stručna javnost moći dati svoj stav i mišljenje o programu reformi za 2021. godinu. Nakon toga ponovno će se Povjerenstvo susresti i onda nacrt, u formi prijedloga, nakon naše refleksije na sve te eventualne primjedbe i prijedloge koji mogu doći, uputiti Vijeću ministara BiH'', kazao je Brkić.

Zahvalio je svim institucijama koje su dale doprinos za izradu dokumenta Programa reformi 2021. godine.

Što se tiče vremenskog okvira, naveo je da proces javnih konzultacija ne može biti kraći od dva tjedna, te da će Komisija vjerojatno zasjedati kroz nekih mjesec dana.

''To ne zavisi od nas, zavisi od institucija koje će biti uključene u daljnji proces'', naveo je Brkić.

Pojasnio je da je Program reformi za 2021. godinu strukturalno identičan Programu reformi 2019. i 2020. godina, koji su poslani u NATO.

''On podrazumjeva dva dijela, jedan je taj narativni, tekstualni dio koji govori o svemu onome što je politička opredjeljenost svih koji su uključeni u proces suradnje sa NATO-om, a s druge strane ima tabelarni dio koji vrlo jasno definira institucije, aktivnosti, nositelje. Vremenski rok je sam po sebi definiran, jer on je godišnji dokument'', pojasnio je Brkić.

Dodao je da ima veliki broj konkretnih aktivnosti koje su institucije dale da budu sastavni dio programa reformi.

''Ako ih treba svrstati u neka tri-četiri najvažnija klastera, to su političke, ekonomske, pravosudne, odnosno obrambeno-sigurnosne reforme, koje se u velikom dijelu podudaraju sa onim što su reformski ciljevi i na našem europskom putu'', kazao je Brkić.

Zamjenik predsjedavajućeg Komisije Mirko Okolić jer naveo da nije realno da se sve realizira u ovoj godini, te da je za očekivati da će to biti zadatak koji će se prenositi iz godine u godinu.

''Da li ćemo mi to raditi brže ili sporije, to zavisi od svih mogućih relevantnih faktora u BiH. Danas smo mogli da zapnemo na nacrtu ovog dokumenta iz razloga što su neki inzistirali da se on zove, ili segmenti tog nacrta, zovu onako kako smo mi dogovorili da se više ne zovu. Suština ili izmjena koja je najbitnija u odnosu na prošlogodišnji program je ta gdje smo se oslobodili riječi i namjere integracija sa NATO-om ili euroatlantske integracije, nego suradnja'', kazao je Okolić.

Dodao je da ukoliko žele da kao Komisija rade i ukoliko žele da se po ovom pitanju radi u BiH, mora biti potpuni konsenzus.

''Za sada je konsenzus taj da je to NATO suradnja, a ne nikako NATO integracija u ovom momentu'', naveo je Okolić.

Napomenuo je da je i do sada postojala suradnja sa NATO-om u mnogo oblasti i to nije sporno. Sve ostalo je, kaže on, potrebno da se usuglasi politički i da bude politička volja, ukoliko se želi nešto drugačije.  

Zamjenik predsjedavajućeg Komisije Muhamed Smajić je kazao da su svi svjesni da je program reformi jedan multidisciplinaran dokument, veoma kompleksan i mnoge od aktivnosti koje su već uvrštene u ovaj nacrt se u kontinuitetu odvijaju i provode kroz Program reformi 2019., 2020. godina.

''Mi sa ovim dokumentnom idemo transparentno u javnost, tako da će javnost u cijelosti biti upoznata kroz ovaj postupak i svi zainteresirani će imati mogućnost uvida i sugestija'', naveo je Smajić.

Dodao je da se aktivnosti provode i da samo žele sa ovim programom reformi “da sve ove aktivnosti budu etablirane i prepoznate kroz dokumente koje imamo sa NATO-om“.