Jesu li građani uopće zadovoljni državom?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Na sceni su separatističke težnje Republike Srpske s jedne strane, a s druge strane pokušaj da se BiH učini unitarnom, građanskom državom, što nismo dogovorili u Daytonu i potpisali u Washingtonu, Daytonu i Parizu. To je isto ogromna opasnost'', rekao je Mate Granić u emisiji otvoreno HRT-a koja je bila posvećena posjeti hrvatskog premijara Bosni i Hercegovini i krizi u zemlji.

BiH nije predmet pažnje

Granić kaže kako je Plenković u BiH donio poruke podrške konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH te da je to temelj Daytonsko-pariškog sporazuma - jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda, jednaka prava za sve građane BiH, ljudska, građanska i sva ostala prava.

''To je temelj Daytonsko-pariškog sporazuma i bilo kakve promjene, a jesu li se dogodile, da, dogodile su se, odlukama visokih predstavnika uglavnom, posebno 2006. godine koji su puzajućim promjenama doveli hrvatski narod u neravnopravni položaj. To znači da su u tri navrata jedna drugi narod - Bošnjaci izabrali hrvatskog predstavnika. To nije dogovoreno. To nije duh, to nije slovo Daytonskog sporazuma. O tome nitko tada nije razmišljao da se uopće može dogoditi. Moglo se dogoditi promjenama koje su visoki predstavnici učinili, a da u tom trenutku nije bila predmet ozbiljne pažnje niti SAD-a niti EU-a'', dodao je.

Eurozastupnik Tonino Picula kaže kako je pravi upitnik kako će međunarodna zajednica reagirati na aktualnu situaciju u BiH.

Kaže kako EU ovog trenutka nema jasan odgovor kao ni cijela međunarodna zajednica što napraviti ako situacija u BiH eskalira.

Kucnuo trenutak

Dodao je kako je ''kucnuo trenutak da BiH se nađe vrlo visoko na forumima na kojima se raspravlja ne samo o BiH nego i o politici EU prema tome prostoru i EU se ne može ponašati kao da je riječ o nekakvom incidentnom ponašanju ili nečemu što nema dublje korijene''.

Šaćir Filandra sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka rekao je kako Plenkovićev ''posjet nije donio ništa novog, ali je stabilizirajući moment''.

Povjesničar Ivica Lučić rekao je da je najveći problem u BiH što se ne drži Ustava.

''Političke strukture, visoki predstavnici ne drže se niti temelja ustava niti temeljnih načela, niti duha Daytonskog sporazuma, a niti normi. Imamo presude Ustavnog suda do kojih nitko ne drži, one se ne provode, imamo čitav niz neustavnih zakona, pa tako i ovaj izborni zakon koji je nametnut 1999. godine. Mi smo u situaciji da je u jednom vremenu međunarodna zajednica, zapravo administracija SAD-a pokušala izgraditi državu naciju, što se ovdje zove građanska država, i u tome nije uspjela. Kako je sad nastao ovaj problem? Zato što su nakon Afganistana odustali od takve politike i sad je nastao jedan vakuum, kao što je rekao Picula, u kojem se našlo puno zainteresiranih igrača, raznih sila koje tu vide i preko BiH provode svoje interese i to obično bude na štetu naroda i građana BiH. To je problem'', rekao je, između ostalog, Lučić.

Vladavina prava

Sveučilišni profesor Goran Bandov je rekao kako misli da je za sve državljane BiH zapravo centralno pitanje vladavina prava.

''O vladavini prava govorimo u segmentu kad govorimo o ustavu, ali ona je puno dublja. Krucijalno je pitanje jesu li građani uopće zadovoljni državom. Krucijalno je pitanje zašto iti jednom građaninu BiH primjerice padne na pamet da se želi odcijepiti. Zašto ljudi odlaze iz BiH? To su neka krucijalna pitanja. Pitanja o kojima mi danas razgovaramo i pitanja neke potencijalne secesije pa pitanja što se događa s izbornim zakonom to su ipak sekundarna pitanja. Ona moraju biti riješena. Izborni zakon neupitno mora biti usklađen s Daytonskim odredbama. Svatko tko toga nije svjestan taj direktno radi protiv mira. A mir ima vrlo opasnu alternativu i to je alternativna koju nitko ne želi doživjeti'', naglasio je Bandov.